Intervju
Adnan Huskić: Političke stranke su gospodari života i smrti u BiH
S namjerom podizanja svijesti građana/ki o potrebnim reformama da bi se smanjila korupcija u BiH, te razvijanja dijaloga između građanskog sektora i relevantnih institucija, Evropski istraživački centar sutra organizuje debati na temu: „Ustav BiH kao generator korupcije” na kojoj će se prezentovati nalazi i zaključci analize, te otvoriti diskusija. Koautor analize „Korelacija između Ustava BiH i korupcije“ Adnan Huskić ističe da je potpuno uzurpiranje političkog i javnog prostora značajan generator korupcije, dok diskrecija kod donošenja odluka izvan institucija ovaj problem samo dodatno usložnjava.
Kakav je odnos Ustava BiH i problema korupcije u BiH?
Bosna i Hercegovina je u Dejtonu uspostavljenja kao federalna, decentralizovana država. Empirijski je potvrđena činjenica da su unitarne države manje podložne korupciji od federalnih jer federalizacija vodi multiplikaciji pozicija (accesspoints) na kojima se zbog decentralizovanog načina odlučivanja korupcija može pojaviti. Pored toga, u Ustav su ugrađeni konsocijacijski elementi, posebno višestruka veta, što političkim elitama koje gospodare javnim prostorom u BiH, a koje su prema svim istraživanjima percipirane kao izuzetno korumpirane, omogućava permanentnu proizvodnju krize, efektivnu blokadu nužnih procesa reformi (npr. procesa približavanja EU), sprečavanje normalizacije odnosa u BiH i uspostave pravne države. Neminovno, ovakav odnos političkih elita direktno sprečava ozbiljnu borbu protiv korupcije.U analizi se govori o formalnom okviru, ali i o praktičnoj politici. Do koje mjere je politička praksa ono što korupciju u BiH čini ogromnim problemom u BiH?
Javnosti je dobro poznato da su se političke stranke vremenom etablirale kao najvažniji akteri u BiH. Političke stranke su gospodari života i smrti u BiH. Interesima političkih stranaka je podređena glomazna javna administracija koja, između ostalog, služi zapošljavanju po političkoj liniji.Političke elitenetransparentno i krajnje neodgovorno raspolažu novcem poreskih obveznika, te svoju frapantnu nesposobnost za vođenje ozbiljne politike skrivaju iza privida političkog neslaganja. Institucije države, u tom smislu, ne služe nikakvoj svrsi jer je odlučivanje izmješteno izvan njih i svodi se na sastanke lidera stranaka. Potpuno uzurpiranje političkog i javnog prostora je značajan generator korupcije, dok diskrecija kod donošenja odluka izvan institucija ovaj problem samo dodatno usložnjava.U tom smislu, značajna kritika je upućena i međunarodnim akterima u BiH. O čemu je riječ?
Već nekoliko godina najznačajniji međunarodni akteri u BiH otvoreno podržavaju vaninstitucionalno djelovanje u BiH kroz legitimiranje procesa dogovora lidera stranaka. Takvim pristupom se nužno umanjuje uloga Parlamenta i Vlade BiH, dakle demokratskih i očima javnosti otvorenih institucija, dok se odgovornost za procese u BiH prebacuje na „četvorke“, „petorke“, „šestorke“ ili „sedmorke“. Istovremeno, isti ti predstavnici međunarodne zajednice u BiH građanima upućuju apele da svojim glasovima na izborima trebaju kazniti neodgovorne političare. Građani u BiH, a to predstavnici međunarodne zajednice u BiH znaju, ne biraju lidere stranaka već poslanike u zakonodavnim organima. Stoga bi, ukoliko se uistinu zalažu za konsolidaciju demokratije u BiH, međunarodni akteri morali odustati od ove besramne prakse i vratiti, makar simbolično, kredibilitet legalnim institucijama države.
(Frontal)
