Prvostepenom presudom Evropskog suda za ljudska prava, objavljenom 6. novembra 2012. godine, Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u BiH, isplati po 4.000 evra na ime naknade za nematerijalnu štetu te nadoknadi sudske troškove.

Pored toga, sud je od Slovenije zatražio da u roku od šest mjeseci od prvostepene presude prihvati sistemske mjere za isplatu više od 8.000 sličnih slučajeva štediša u BiH, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njenim podružnicama u Sloveniji, jer je riječ o tzv. pilot presudi.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić kaže da ova odluka neće obeshrabriti devizne štediše u BiH i da će oni nastaviti da se bore za ono što im pripada.

Ovo pitanje se mora riješiti i nama naš novac mora biti vraćen - naglasio je Nišić i dodao da je u BiH 120.000 ljudi koji su imali štednju u Ljubljanskoj banci.

Dug Ljubljanske banke prema štedišama iz BiH zajedno sa kamatama iznosi oko 1,2 milijarde KM.

Konačna presuda Velikog vijeća o slučaju štediša Ljubljanske banke Sarajevo, prema dosadašnjem iskustvu iz sličnih slučajeva, mogla bi biti poznata za dvije godine, ocijenilo je slovenačko Ministarstvo spoljnih poslova.

Slovenija se na prvostepenu presudu žalila u predviđenom tromjesečnom roku, navodeći da njome nisu pravilno utvrđene činjenice.

Slovenija tvrdi da devize starih deviznih štediša Ljubljanske banke Sarajevo nisu završile u Sloveniji te da prvostepena presuda, kojom je odgovornost za neisplaćenu štednju pripisana Sloveniji, odudara od dosadašnje prakse Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima.

Teza Slovenije

Osnovna teza Slovenije je da je za staru deviznu štednju garantovala bivša federacija, da se radi o sukcesijskom pitanju i da bi obaveze prema štedišama morale preuzeti države nasljednice.

(Glas Srpske/Frontal)