Potpuno svjesna ozbiljnosti i težine povjerenog zadatka, ali i ukazanog povjerenja da u svojstvu mandatara predstavim u ovom uvaženom domu program rada nove Vlade Republike Srpske i njen sastav, obraćam se pred Narodnom skupštinom tražeći podršku kako za ideje sadržane u ovom programu, tako i povjerenje u tim ljudi koji je spreman da ga realizuje u narednom periodu.

Ovo činim s posebnim osjećajem odgovornosti, kako zbog važnosti dodijeljene uloge, tako i zbog političkih i ekonomskih realnosti u kojima formiramo novu Vladu i utvrđujemo prioritete njenog rada, uz potpuno razumijevanje situacije u kojoj će ova Vlada djelovati, a koju će obilježiti borba za očuvanje svakog radnog mjesta, očuvanje fiskalne i socijalne stabilnosti, reformisanje poslovnog ambijenta, stvaranje prostora za strane i domaće investicije, i sve to uz nastojanja da rehabilitujemo principe socijalne pravde, unaprijedimo transparentnost u radu institucija i trošenju javnih sredstava, ostanemo stabilni u uslovima izloženosti određenim političkim procesima i ne izgubimo iz vida potrebu da Vlada bude proevropska i aktivna u procesu evropskih integracija.

Dozvolite da se, prije nego što iznesem viđenje o ovim temama, osvrnem na opšte i nepromjenjive pravce i prioritete, koji će biti okvir i osnov za ponašanje Vlade:

Osnovni i nezaobilazan pravac djelovanja jeste očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske sa svim njenim nadležnostima. Dejtonski sporazum je trajni osnov i okvir za ponašanje i djelovanje Vlade. To je okvir u kojem je Republika Srpska gradila i jačala svoje institucije i postigla funkcionalnost.

Uz to, evropski put je naše opredjeljenje, a Vlada će nastaviti da jača svoje institucionalne kapacitete kako bi izvršavala svoje evropske obaveze. Vlada Republike Srpske nastaviće da postepeno usklađuje domaće zakonodavstvo sa regulativom Evropske unije stvarajući na taj način sistem i ambijent koji će biti kompatibilan sa onim u koji se želimo integrisati. Do sada je ovu proceduru prošlo 685 zakona, 117 podzakonskih akata i 16 strateških dokumenata Republike Srpske.

Vlada će provoditi evropsku agendu i biti spremna na saradnju, partnerstvo i interakciju sa ostalim nivoima vlasti u BiH kako bi se obezbijedilo organizovano i koordinisano kretanje ka Evropskoj uniji ili realizovali projekti od zajedničkog interesa.

Osim toga, regionalna i međuregionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi jedan su od prioriteta Vlade. Kroz razvojni program Podrinja kao zajedničkog projekta Srbije i Republike Srpske na prostoru od 25 opština sa dvije strane Drine, realizovaćemo veliki prekogranični projekat po uzoru na slične projekte u okviru Evropske unije. Bićemo Vlada otvorena za sve regionalne inicijative, kao i za saradnju sa evropskim i neevropskim regijama.
Vlada će svojim radom doprinostiti jačanju demokratskog ambijenta u Republici Srpkoj, koji će biti lišen diskriminacije po bilo kojem osnovu. Naš cilj je društvo u kojem se poštuju ljudska prava i slobode.

Ovo su trajne pretpostavke i opredjeljenja; politički okvir za ponašanje i postupanje Vlade; dakle – očuvanje ustavnih nadležnosti i kapaciteta Republike, Evropska unija kao cilj, demokratski ambijent, regionalna saradnja i otvorenost prema svijetu, i na Ustavu zasnovana interakcija sa ostalim nivoima vlasti u BiH.


Dame i gospodo,

Formiramo novu Vladu u složenim ekonomskim uslovima. Ovo se dešava u vrijeme kad međunarodne finansijske institucije veoma oprezno daju projekcije o kretanju svjetske, a posebno evropske privrede, za koju je vezan naš prostor, a sve što se dešava na svjetskom, odnosno evropskom finansijskom tržištu ima negativna uticaj na cijeli region, pa tako i na privredu Republike Srpske. Nova Vlada će raditi u restriktivnim budžetskim i finansijskim uslovima, stoga su stabilnost institucija i finansijska održivost sistema u centru svih aktivnosti Vlade i njen primarni cilj.

Svjedoci smo da se u gotovo svim evropskim zemljama određena dugoročna planiranja kombinuju sa sistemom ciljanih kratkoročnih mjera. Jednostavno rečeno, uvode se mjere koje će imati brzo vidljivi efekat, jer je kriza nametnula potrebu da se kreativnije i inventivnije reaguje na probleme koje je donijela, ali i na otklanjanje unutrašnjih slabosti, koje upravo u vrijeme krize pokazuju svu svoju ozbiljnost.

Vlada će biti reformski - orjentisana, jer to više nego ikada zahtijevaju okolnosti u kojima živimo i uslovi u kojima funkcioniše današnji svijet pogođen ekonomskom krizom. Vlada će biti kreativna, brza, efikasna i pokretna u traženju rješenja i za one probleme koji su rezultat naših unutrašnjih slabosti.

Vlada će napustiti pravila tradicionalnog normiranja i prilikom donošenja propisa imati dovoljno sluha i dovoljno osjetljivosti da razumije da naši građani nisu statistička brojka, posebno kad je riječ o propisima koji regulišu njihova prava ili pristup uslugama. To su živi ljudi sa svojim potrebama koji očekuju da institucije reaguju na njihove probleme. U teška vremena kakava su ova, i njihova očekivanja su veća. Vlada će biti u službi građana, osjetljiva na njihove potrebe. Ne daleka, i ne odvojena, već narodna.

Vlada će provoditi reforme kojima će se unaprijediti poslovnost.

To znači i unapređenje javne uprave i stvaranje efikasnijeg sistema javnih službi i servisa koji će biti na usluzi građanima i koji će onima koji žele da ulažu u Republiku Srpsku dati jasnu poruku da su njihove investicije bezbjedne, i da svako onaj koji želi otpočeti neku privrednu aktivnost neće biti prepušten milosti ili nemilosti administrativne službe. Institucije i službe će morati da reaguju brže i da budu fleksibilnije, ažurnije i odgovornije prema korisniku usluga.

Napravićemo hitni pregled stanja neriješenih predmeta. Ako bude potrebno, izvršiće se privremeno preraspoređivanje kadrova i zadataka unutar Vlade kako bi se u narednim mjesecima riješili zaostali predmeti ili zahtjevi, a istovremeno omogućila ažurnost u daljem postupanju. Nepoštovanje rokova u vladinim službama biće sankcionisano, bilo da je riječ o izdavanju akata kojima se reguliše status korisnika, ili onih koji su bitni za otpočinjanje privredne aktivnosti.

Građani ili poslovne inicijative neće biti taoci javne uprave. Zakoni i definisani rokovi vrijede kako za građane, tako i za javnu upravu, od najnižeg do najvišeg državnog službenika, direktora uprave ili upravne organizacije, ministra ili premijera. Javna uprava u cjelini biće otvorenija za korisnika i dostupnija za medije.

Vlada će voditi bitku za svako radno mjesto kroz programe podrške privredi ili kreativnije programe zapošljavanja kako bi sredstva namijenjena za ovu svrhu imala jasno preciziran cilj, a rezultati davanja imali mjerljiv rezultat.

Vlada će obezbijediti nastavak realizacije Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2011 - 2015. Godina kroz donošenje i realizaciju Akcionog plana zapošljavanja za 2013. Godinu, za koju su planirana sredstva u iznosu od 25. 558. 000 KM, s prevashodnim ciljem očuvanja postojećih, i stvaranja pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta.

Smatramo i da nevladin sektor, odnosno organizacije civilnog društva mogu doprinijeti procesu novog zapošljavanja ili očuvanja postojećih radnih mjesta, a projekti koji uz provođenje projektne aktivnosti podrazumijevaju i zapošljavanje nezaposlenog lica, za kojeg se plaćaju obaveze, imaće prioritet. Da bi se postigao bolji efekat, davanja i grantovi za provođenje njihovih aktivnosti biće interresorno povezani i koordinisani gdje god je to moguće na nivou Vlade.

Vlada će prilikom podrške novom zapošljavalju ili održanju postojećih radnih mjesta uzimati u obzir mišljenja i preporuke Savjetodavne grupe nevladinih organizacija koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti i položaja žena u društvu, u cilju podrške zapošljavanju žena i unapređenju njihovog društvenog statusa.

Vlada će uspostaviti Fond za sufinansiranje projekata koje organizacije civilnog društva realizuju iz fondova Evropske unije, u slučajevima kad se zahtijeva i učešće iz javnih sredstava.

Vlada će izvršiti dodatnu identifikaciju mogućih ušteda u okviru budžeta, ali i unutrašnjih preraspodjela. Vlada će analizirati postojeći sistem grantova, podsticaja i subvencija, kako bi se davanjima i mjerama podrške postigli mjerljiviji, ciljani efekti i po potrebi ga reformisati u skladu sa nalazima analize.

Vlada će raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta i unapređenju zakonodavstva, posebno u oblasti poslovanja, te provoditi mjere rasterećenja privrede. Mogla bih reći da ćemo donijeti poslovno i privredno zakonodavstvo koje će u potpunosti biti po standardima Evropske unije. Ali, onda bih morala reći i da, ako hoćemo da imamo evropsku tržišnu ekonomiju, onda to znači da prihvatamo i primjenjujemo sva prava i obaveze koje ona podrazumijeva.

Ali, naši privredni subjekti nisu, ili većina njih nije, sposobna da podnese konkurencijski pritisak na tržištu Unije, i zato se ovaj proces mora odvijati postepeno, a poslovna zajednica i Vlada kroz partnerstvo i na realnim osnovama tražiti načine za rasterećenje privrede. Tako definisane mjere moraju imati u vidu potrebe i radnika i poslodavaca. Vlada će zajedno sa socijalnim partnerima definisati takve mjere.

Vlada će u predviđenom roku provesti projekat reforme poslovne registracije, kojim će se omogućiti brza, jednostavna registracija privrednih subjekata uz višestruko smanjenje troškova, procedura i vremena, a koja će se zasnivati na konceptu jednošalterskog sistema ili elektronske on - line registracije. Cijenimo da će ovo biti stimultivno za pokretanje biznisa i doprinijeti zapošljavanju, a da će se upravo novim zapošljavanjem nadomjestiti prihodi kojih se budžet odriče smanjenjem troškova registracije. Vlada Republike Srpske će realizovati ovaj projekat uz podršku iz sredstava Evropske komisije.

U okviru reforme poslovnog ambijenta, te saradnje sa lokalnim zajednicama, Vlada će proširiti i intenzivirati podršku opštinama koje žele ući u projekat regionalne sertifikacije, koji se realizuje na prostoru četiri zemlje, a koji opštinama, nakon uspješno provedene reforme za stvaranje povoljnog ambijenta za privlačenje, prihvat i zadržavanje investicija daje regionalni sertifikat i rangira ih na prepoznatljivo mjesto na listi opština koji imaju povoljno poslovno okruženje.

Vlada će u okviru Odbora za regulatornu reformu, kojeg čine predstavnici institucija i poslovne zajednice, analizirati i preporučiti izmjene poslovnog zakonodavstva, mjere rasterećenja privrede, te utvrditi eventualnu potrebu da se provede nova  „giljotina propisa“. Pri tome, kao što sam već rekla, pomoć privredi mora da bude pomoć i poslodavcu i radniku. Mjere za rasterećenje privrede moraju biti izvedene iz sveobuhvatne funkcionalne analize svih nameta koje plaća privreda i stanovništvo. Znači, Vlada će morati da interveniše, i da brzo postupa, ali to ne znači da će intervenisati napamet.

Biću potpuno iskrena: Vlada je spremna da se odrekne dijela javnih prihoda u korist privrede i da iz budžeta investira u stvaranje boljih uslova poslovanja, ali to ne znači da je spremna da, odričući se javnih prihoda i trošeći javni novac, pokriva troškove lošeg poslovanja i promašene investicije preduzeća. Tražićemo zauzvrat doprinos ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti Republike. Radićemo na principima partnerstva, a to je uvijek dvosmjerna ulica.

Vlada će zahtijevati efikasnost i odgovornost u vođenju javnog sektora. Princip efikasnosti i odgovornosti podrazumijeva da će svaki direktor javnog preduzeća ili član upravnog ili nadzornog tijela biti vezani za rezultate rada, jer će od poslovnih rezultata ili predloženog koncepta za prevazilaženje problema zavisiti i njihov ostanak na tim pozicijama.

Tamo gdje se bilježe gubici u poslovanju zadatak direktora i uprave biće da ih sukcesivno svake godine proporcionalno smanjuju. Javni sektor ne smije da akumulira gubitke i zato će Vlada afirmisati princip da oni koji prave gubitke moraju da idu sa pozicije i snose odgovornost u slučaju nedomaćinskog ponašanja, a oni koji na gubitke dolaze, imaće obavezu da ih planski smanjuju. Naš cilj je kvalitetan i odgovoran menadžment u našim preduzećima i u našoj privredi.

Jedan od prioritetnih ciljeva jeste obezbjeđivanje pravne sigurnosti za poslovanje već postojećih privrednih subjekata ili za dolazak novih. Kompanije koje posluju u okviru zakona imaće punu podršku Vlade. Svaka poslovna inicijativa koja obezbjeđuje novo zapošljavanje uživaće podršku Vlade.

Republika Srpska mora dostići stepen razvoja koji će omogućiti da se sistem efikasno i sam bori protiv devijacija stvorenih tokom svih poratnih godina. Jedan od prioriteta u radu Vlade biće stvaranje ambijenta i unapređenje regulatornog okvira za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije.

Poslati poruku da su svi biznismeni, svi političari, svi državni službenici kriminalci ili da su svi korumpirani, jednako je opasno kao i tvrditi da niko nije kriminalac, ili da niko nije korumpiran. To bi bilo jednako strašno kao i reći da su svi profesori, svi ljekari, svi novinari, sve sudije ili neki drugi svi iz neke druge profesije - korumpirani.

Politička galama ili špekulacije o bilo čijoj korumpiranosti ne rješava problem korupcije. Možda može pomoći da se neko okalja u političkoj areni, ali ne pomaže iskorjenjivanju ovog zla. Da bismo identifikovali i sankcionisali onog ko to jeste, a poštedjeli onog ko to nije, potrebno je stalno unapređivati zakonodavstvo i dograđivati u našim institucijama odgovarajuće mehanizme za borbu protiv korupcije. To je namjera, a i obaveza i ove Vlade.

Pokušaću da objasnim težinu ovog problema primjerom iz Evropske unije, jer je to sistem sa razvijenim mehanizmima za borbu protiv korupcije, da bismo pretpostavili obim i ozbiljnost problema s kojim se suočavaju manje razvijena društva, kakvo je i naše. Finansijski troškovi korupcije u EU su u jednom istraživanju, koje je sprovedeno za Evropsku komisiju, procijenjeni na približno 120 milijardi evra godišnje (što je jednako 1% BDP EU). Studije su pokazale da se 20 - 25% vrijednosti javnih ugovora gubi zbog korupcije, a da se u zdravstvenom sektoru godišnje gubi približno 56 milijardi evra.

Uprkos preduzetim zakonskim i političkim inicijativama, stvarni rezultati u borbi protiv korupcije širom Evropske unije i dalje su označeni kao nezadovoljavajući. Eurobarometar o korupciji objavljen 2012. godine pokazuje da 74% građana Evropske unije i dalje korupciju smatra jednim od najvećih problema u svojoj zemlji, a skoro polovina Evropljana (njih 47%) smatra da se nivo korupcije u njihovoj zemlji povećao u zadnje tri godine. U Izvještaju o borbi protiv korupcije u EU iz juna 2011. godine, Evropska komisija je ukazala da je glavna prepreka uspješnoj borbi protiv korupcije nedovoljna politička posvećenost rješavanju ovog problema, kao i to da na međunarodnom, evropskom i državnom nivou postoje odgovarajući antikorupcioni zakoni i politike, ali da je njihovo sprovođenje nedovoljno efikasno. Predviđeno je da će počevši od 2013. godine, Evropska komisija svake dvije godine iznijeti ''dijagnozu'' problema vezanih za korupciju u Evropskoj uniji, ukazati na kritična pitanja i predložiti rješenja za jačanje mjera protiv korupcije.

Ako je problem na prostoru EU toliki, i ako mu se posvećuje tolika pažnja, onda nije teško pretpostaviti da je na našim prostorima ovaj problem daleko izraženiji, i da mu se treba daleko više posvetiti.
Vlada Republike Srpske će u narednom periodu dodatno osnažiti mehanizme borbe protiv korupcije i neće zatvarati oči pred ovim problemom. Ali, dozvolite da kažem da borba protiv korupcije ne smije zapasti u zamku politikanstva. Vlada će imati i hrabrosti i političke volje da ukaže da lopovluku, korumpiranosti i kriminalu treba dati ime i prezime umjesto generalnih odrednica. Ali, Vlada je organ izvršne vlasti, a pravosuđe treba da utvrdi ime i prezime.

Vlada će inicirati uspostavljanje antikorupcionog tima Republike Srpske po uzoru na tim stručnjaka za borbu protiv korupcije koji je uspostavila Evropska komisija sa zadatkom da savjetuje, i daje preporuke i prijedloge novih mjera, kao i da prouči evopske prakse u oblastima identifikacije imovine stečene kriminalom, javnih nabavki, zaštite finansijskih interesa i kvaliteta finansijskih istraga, razvoja i razmjene finansijskih obavještajnih podataka, unapređenja saradnje između sudstva i policije, zatim obaveze koju je utvrdila Evropska komisija, a koja se odnosi na objavljivanje isplata u sektoru šumarstva, nafte, gasa i rudarstva, s ciljem poboljšanja transparentnosti i odgovornosti vlade, preduzeća i poslovnih operacija u kojima se eksploatišu prirodni resursi (nafta i gas, minerali i šume) , kao i u drugim oblastima od interesa.

Na osnovu toga, Vlada će koristiti iskustva i najbolje prakse iz EU prilikom izrade propisa i ugrađivati u svoje institucije mehanizme borbe protiv korupcije koje je utvrdila EU u različitim oblastima.

Vlada će predložiti Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2013 - 2017. godine, s ciljem sprečavanja korupcije kroz niz aktivnosti i mjera i to: donošenje kvalitetnog antikoruptivnog zakonodavstva, pooštravanje kaznenih (represivnih) mjera za kažnjavanje korupcije, smanjenje korupcionog rizika putem eliminisanja koruptivnih situacija i mogućnosti funkcionerima i državnim službenicima, edukacija stanovništva, donošenje i provođenje antikorupcionog kodeksa za funkcionere i državne službenike, donošenje i provođenje planova institucionalnog integriteta, davanje većih ovlašćenja jedinicama i pripadnicima MUP - a u preventivnom djelovanju prema korupciji i razvoj i primjena opštih društvenih mjera i aktivnosti (uspostavljanje i rad antikoruptivnih tijela i sl.).

Naš cilj je moderan obrazovni sistem, bilo da je riječ o predškolskom, osnovnom, srednjem ili univerzitetskom obrazovanju. Obrazovanje mora da prati zahtjeve modernog vremena i da se u skladu s tim unapređuje i prilagođava stanju na tržištu rada. Ali, Vlada nije jedina koja tome treba ili može da dorinese. Treba da budemo realni i priznamo da otpori ili nespremnost za reforme i promjene postoje u široj društvenoj zajednici. Moramo da se zapitamo i da li smo u sopstvenoj porodici uputili našu djecu na razmišljanje s kojim zanimanjem se lako, a s kojim se teško dolazi do zaposlenja, ili smo kao roditelji zarobljenici tradicionalnih formi u okviru kojih smo mi sticali obrazovanje, i to u vrijeme koje ni po čemu ne liči na vrijeme u kojem naša djeca treba da se školuju i dođu do zaposlenja.


Dame i gospodo,

Naš obrazovni sistem mora da bude dinamičniji, i to treba da bude zadatak ove i svih narednih Vlada. U zadnjih šest godina zahvaljujući Razvojnom programu Republike Srspke obnovili smo ili izgradili više od stotinu škola, vrtića, studentskih obrazovnih ili smještajnih kapaciteta. Ali ne treba da budemo samozadovoljni onim što je učinjeno i ne smijemo stati. Ova Vlada će biti tome posvećena. Važno je da našu djecu šaljemo u dobro opremljene škole i da u takvim uslovima rade naši nastavnici. Da li je to dovoljno i da li se od toga živi? Ne, nije dovoljno, jer je za dobar život potrebno da funkcioniše privreda, i da radnik dobije svoju platu, a penzioner svoju penziju. Ali, ne smijemo gubiti iz vida potrebu da istovremeno unapređujemo uslove rada u našim školama, fakultetima ili uslove života u našim studentskim domovima. Ne smijemo biti ni samozadovoljni time što je naša školarina na fakultetima najniža u regiji, ili se tješiti time što je na nivou Evropske unije školarina porasla za 19%, a kod nas nije, već je potrebno unapređivati studentski standard, i uslove školovanja i studiranja. Vlada je tome posvećena i realizovaće sve planirane aktivnosti.

Naš cilj je transparentna vlast i transparentno trošenje novca, a to između ostalog znači i jasnu sliku o tome da li, i gdje, postoji odliv sredstava i da li ona završavaju izvan, umjesto u institucijama sistema, kao i to i da li se novcem ili davanjima iz budžeta postiže očekivani efekat. Uz rješavanje problema nezaposlenosti i niskog životnog standarda pojedinih kategorija našeg stanovništva, cijenim da će najveći izazov za ovu Vladu upravo biti, rečeno narodnim jezikom, odvajanje žita od kukolja, i da ćemo tu naići na najviše prepreka, ali to nas neće zaustaviti u namjeri da rješavamo problem. Pored problema nezaposlenosti postoji, naravno, i problem strukture zaposlenih, omjer onih koji primaju platu iz budžeta i onih koji platu zarađuju u privredi, na mjestima gdje se stvara višak vrijednosti, i kako osigurati da njihova radna mjesta budu kvalitetna i održiva.

Pred Vladom su i teški izazovi u sferi zdravstvenog i penzionog sistema.

Težište u zdravstvenom sektoru biće na daljem razvoju primarne zdravstvene zaštite, modernizaciji bolničkog sektora i unapređenju javnog zdravlja. Vlada će unapređivati koncept porodične medicine i uslove rada u domovima zdravlja i ambulantama, raditi na uvođenju potpunog informacionog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i jačati dodatne servise, kao što su: mentalno zdravlje, fizikalna rehabilitacija u zajednici, konsultativno specijalistička zaštita, oralna higijena, zaštita djece, žena i trudnica, te jača saradnja sa centrima za socijalni rad.

Fokus će biti i na modernizaciji i unapređenju bolničkih kapaciteta što podrazumijeva završetak već započetih projekata izgradnje i opremanja bolnica širom Republike, ali i na pripremi i iznalaženju sredstava za početak gradnje novih bolničkih kapaciteta u mjestima u kojima to od nas očekuju naši građani.

Jedan od najvećih izazova u narednom periodu za Vladu biće iznalaženje dodatnih i održivih izvora finansiranja zdravstvenog sektora i jačanje dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane Republike Srpske.

U okviru socijalne zaštite, Vlada će nastaviti sa potpunom primjenom novog Zakona o socijalnoj zaštiti, a posebnu pažnju će usmjeriti na brigu o socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, invalidima, djeci i starim licima, kroz izradu strategija razvoja socijalne zaštite i socijalne zaštite starih lica, kao i podršku funkcionisanja sistema dječije zaštite. U cilju jačanja ovih kapaciteta socijalne zaštite biće potrebno stvoriti preduslove za osnivanje i podršku rada Zavoda za socijalnu zaštitu.

Kad je riječ o penzijama i penzionom sistemu, Vlada će obezbijediti redovnu isplatu penzija u skladu sa Zakonom, i preduzimati mjere na obezbjeđivanju dugoročne održivosti penzijskog sistema, mjere u cilju poboljšanja osnovnog indikatora sistema tj. Odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, što podrazumijeva smanjenje sive ekonomije i rada na crno, te povećanje zaposlenosti odnosno smanjenje nezaposlenosti; kao i mjere u cilju sveobuhvatne naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje čime treba obezbijediti više sredstava po osnovu doprinosa u odnosu na izdvajanja iz budžeta. Vlada će kontinuirano pratiti i analizirati kretanja u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja i donositi propise koji će doprinositi poboljšanju stanja u sistemu. Vlada će preduzimati aktivnosti na rješavanju spora u vezi sa kvalitetnijim regulisanjem isplata penzija licima koja su to pravo ostvarila u Federaciji BiH.

Napravićemo presjek stanja polovinom godine da vidimo na koji način se može poboljšati stanje. U tom periodu će se analizirati i mogućnost i dinamika vraćanja smanjenih plata na pređašnji nivo. Pred nama je težak zadatak da probamo teret krize što ravnomjernije rasporediti i da zaštitimo najsiromašnije, i Vlada će tome biti posvećena. Znamo da ne postoji društvo jednakosti, ali znamo da postoje vlade koje nastoje da smanje nejednakosti i koje promovišu princip solidarnosti. Tako ćemo raditi.

Boračka populacija, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi, logoraši i porodice nestalih uživaće podršku Vlade, bilo da je riječ o predviđenim davanjima, stambenom zbrinjavanju ili programskim aktivnostima.

Vlada će biti usmjerena na porodicu, majku i dijete, i nastaviće sa realizacijom projekta  „Fond treće i četvrto dijete“ i projekata u oblasti podrške porodici.
Vlada će podržati projekat stanogradnje za mlade kao i subvencionisanja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.

Vlada će promovisati odličnost i posvetiti pažnju onima koji su sebi u školovanju postavili i ostvarili najbolje rezultate, ili su najbolji u onom čime se bave. Vlada će nastaviti da stipendira najbolje studente koji odlaze na prestižne strane univerzitete ili se školuju u Republici Srpskoj.

Vlada će održavati kvalitetan dijalog sa socijalnim partnerima u nastojanjima da dođe do dobrih rješenja u privrednoj i u socijalnoj sferi, odnosno u oblasti prava radnika.

Vlada će njegovati dobru saradnju sa vjerskim zajednicama i organizacijama civilnog društva.

Vlada će, u okviru svojih mogućnosti, voditi računa o izbjeglicama, raseljenim licima i povratnicima.

Vlada će uvesti dodatne mjere štednje. Ali, to treba da rade i sve druge institucije sistema. Sudbinu naroda treba da dijele i institucije na nivou BiH i usklade svoje ponašanje sa sadašnjim ekonomskim trenutkom. Rastrošnost preglomazne administrativne strukture na nivou BiH se mora staviti pod kontrolu. Vlada će inicirati izradu kataloga troškova i uporedni prikaz plata ministara, direktora, državnih službenika, materijalnih i drugih troškova na nivou Republike Srpske i nivou BiH, kao i stukture uposlenika da bi se znalo koliko od uplaćenih poreza i doprinosa otpada na koga. Floskula koju smo često slušali od pojedinih političkih subjekata iz Sarajeva, ili pojedinih međunarodnih predstavnika, da je svako preispitivanje troškova na nivou BiH ili zahtjev za smanjenjem rasipništva - napad na državu, je besmislica koju je bezbroj puta demantovala i koju će bezbroj puta demantovati realnost. Prioriteti u finansiranju su pogrešno postavljeni, i oni će morati da se preispitaju. Dakle, zadatak ove Vlade je da utvrdi da li se, i gdje se odlivaju sredstva, i Vlada će, uz ostalo što je navedeno, a što se odnosi na Republiku Srpsku, pomoći da se to utvrdi i kad je riječ o institucijama na nivou BiH.

Ali mjere štednje nisu dovoljne ukoliko gubitke akumuliraju kompanije koje po prirodi stvari treba da budu najuspješniji i najmarkantniji privredni subjekti, ako ne stvorimo uslove za potpunu bezbjednost i pravnu sigurnost stranih i domaćih investicija, ili ne uredimo poslovni ambijent na najbolji mogući način, ili ako nismo u stanju da reagujemo brzo onda kad je to potrebno.

Uz mjere štednje, uvođenje pojačane discipline i preispitivanje efekata budžetskih davanja, rasterećenje privrede, reformisanje poslovnog ambijenta, potrebno je obezbijediti i nove investicije i strateški se odnositi prema oblastima koje su od strateškog interesa. U našem slučaju to su energetika, poljoprivreda i moderna infrastruktura kao preduslovi ukupnog razvoja.

Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije jedan je od najznačajnih segmenata naše ekonomije i društva, i jedan od najznačajnijih resursa, pa će mu Vlada posvetiti posebnu pažnju. Vlada će redefinisati određene razvojne ciljeve, kao i pojedine, do sada korištene mjere, kako bi se bolje koristili raspoloživi prirodni resursi i kadrovi, i ostvarili mjerljiviji rezultati.

Vladine mjere u sektoru poljoprivrede ići će u pravcu povećanja i jačanja konkurentnosti pravnih i fizičkih lica u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, poboljšanju proizvodne strukture, obima i kvaliteta poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, izgradnji irigacionih sistema, modernizaciji proizvodnih subjekata, edukaciji učesnika u agrarnoj reprodukciji, održivom integralnom ruralnom razvoju, povezivanju subjekata i organizovanom nastupu na domaćem i inostranom tržištu, stvaranju modela razvoja proizvodnih porodičnih gazdinstava sa definisanim radnim i socijalnim statusom, kao svojevrsnim oblikom samozapošljavanja.

Vlada će raditi na realizaciju projekata koji se odnose na: navodnjavanje, uspostavljanje razvojnih modela u animalnoj proizvodnji, unapređenje protivgradne zaštite, zaštite od poplava, unapređenje ruralnog preduzetništva i životnih uslova na selu, stimulisanje procesa ukrupnjavanja poljoprivrednog posjeda, kreiranje rješenja nasljednog prava po uzoru na prakse razvijenog svijeta, stimulisanje povećanja proizvodnje izvozno perspektivnih proizvoda, zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje koliko to dozvoljavaju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, CEFTA sporazum i očekivano učlanjenje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa regulativom Evropske unije u oblasti poljoprivrede, te provođenje svih potrebnih aktivnosti zajedno sa ostalim nadležnim institucijama u BiH u vezi sa ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju.

Uz redefinisane ciljeve, provodiće se strateška opredjeljenja koja se odnose na razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj, razvoj zadrugarstva, a za te namjene biće raspoloživa odgovarajuća podsticajna sredstva u okviru agrarnog budžeta, iz kojeg će se primarno podsticati tržišno orjentisana poljoprivredna proizvodnja. Težište podsticaja biće usmjereno na kapitalna ulaganja, odnosno na razvoj porodičnih proizvodnih jedinica, a manje na podršku tekućoj reprodukciji. Vlada će se zalagati za uvođenje diferencirane, odnosno niže, stope PDV za poljoprivredu, a naročito za uvođenje plavog dizela za poljoprivredne proizvođače. Podsticajna sredstva će biti isplaćivana na vrijeme i uslovljena ispunjavanjem kriterija uz jasno diferenciranje propisanih pravila. Vlada će iznaći rješenje da se odmah izmire obaveze iz 2012 godine poljoprivrednim proizvođačima i da se osigura redovna isplata subvencija predviđena za 2013. Godinu, što će u značajnoj mjeri doprinijeti povećanju obima tekuće proizvodnje.

Republika Srpska će imati svoj Savjet za poljoprivredu.

Oblast šumarstva je veoma važan resurs za ukupnu ekonomiju Republike Srpske. Osim značajnog učešća u formiranju BDP, šumarstvo je osnov za razvoj drvo - prerađivačkih kapaciteta i lokalnih zajednica. Iako su u proteklom periodu preduzimane mjere za bolje uređenje oblasti šumarstva, posmatrajući organizaciono - ekonomske parametre i rezultate poslovanja JP Šume RS, kao i šumarstva u cjelini, može se zaključiti da posao oko konsolidacije stanja u ovom preduzeću i šumarstvu nije ni izbliza dovedeno do kraja, te će Vlada u narednom periodu provesti dodatne mjere. Pored toga, mora se izdefinisati kvalitetan dugoročni poslovni odnos između šumarstva i drvo - prerađivača, a osnovni cilj mora biti maksimalna finalizacija i izvoz finalnih proizvoda umjesto izvoza oblovine i rezane građe i dr. Da bi se napravio red u oblasti šumarstva, nužno je usvojiti najbolja zakonska rješenja, propisujući takve norme kojima se eliminiše bilo kakav oblik neprihvatljivog djelovanja, te voditi računa o kvalitetu menadžmenta.

Energetika je najveći privredni resurs i potencijal kojim raspolažemo. Vlada je opredjeljena da zadrži postojeću strukturu kapitala u Elektroprivredi Republike Srpske, što znači da neće biti dalje privatizacije i Republika Srpska će ostati vlasnik 65% kapitala u zavisnim preduzećima.

Naš je cilj osigurati stabilnost elektroenergetskog sektora i sigurnost snabdijevanja svih potrošača električnom energijom, ali obezbijediti i određene količine električne energije za izvoz, kao i racionalnu i efikasnu eksploataciju uglja u cilju proizvodnje električne energije, revitalizovati ili izgrađivati novu distributivnu mrežu i postrojenja, i smanjivati gubitke električne energije na distributivnoj mreži.

Vlada je opredijeljena da zadrži socijalno osjetljivu politiku cijena električne energije i u uslovima postepenog otvaranja tržišta električne energije i da obezbijedi subvencije za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

Vlada će biti posvećena realizaciji započetih energetskih projekata, i kreiranju novih, i biće otvorena za strane investicije, ali i za preispitivanje domaće potentnosti za investiranje.

Uspostavićemo Savjet za energetiku.

Privredni, ali i ukupni društveni razvoj Republike Srpske će u značajnoj mjeri biti oslonjen na realizaciju ivesticija u oblasti energetike, poljoprivrede i saobraćajne infrastrukture. Vlada će nastaviti investicione aktivnosti na izgradnji novih energetskih objekata, uz maksimalno poštovanje ekoloških standarda i normi, te maksimalno angažovanje domaće radne snage, mehanizacije i opreme.

Vlada će ubrzati dinamiku realizacije ranije započetih projekta i raditi na privlačenju novih investicija.

Izgradnja započetih projekata poput Termoelektrane Stanari, procijenjene vrijednosti oko 1, 1 milijardu KM, zatim Termoelektrane  „Ugljevik 3“, procijenjene vrijednosti oko 1, 8 milijardi KM, ili planiranih projekata hidroenergetskog sistema Gornja Drina od četiri hidroelektrane, procijenjene vrijednosti od 900 miliona KM, kao i aktivnosti na izgradnji hidroelektrane Dabar procijenjene vrijednosti od oko 350 miliona KM predstavljaće značajan investicioni ciklus u Republici. Za privredni razvoj lokalnih zajednica biće značajna planirana izgradnja hidroenergetskih projekata manjeg kapaciteta.

Jedan od ključnih prioriteta Vlade biće aktivnosti koje se odnose na izgradnju kraka gasovoda Južni tok kroz Republiku Srpsku, koji treba da obezbijedi energetsku stabilnost i nezavisnost Republike Srpske, u uslovima kontinuiranog smanjenja naftnih resursa u svijetu. Pred nama su poslovi koji se odnose na utvrđivanje konačne trase gasovoda kroz Republiku Srpsku, rješavanje imovinsko - pravnih odnosa i definisanje finansijskih mogućnosti i kapaciteta za naše učešće u projektu, ubrzane aktivnosti u administrativno - tehničkom segmentu, u smislu potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Ruskom Federacijom, te aktivnosti na definisanju i razradi trase, kapaciteta i ostalih tehničkih i operativnih detalja. Predviđeno je da buduća trasa gasovoda, u najvećoj mjeri, prati postojeće i planirane saobraćajne i željezničke komunikacije, a planirano je da u sklopu ovog projekta u Republici Srpskoj bude izgrađeno oko 450 kilometara gasovoda i dvije elektrane na gas, procijenjene vrijednosti osnovne investicije od skoro 1, 5 milijardi evra.

Svi ovi projekti pored energetske stabilnosti imaju za cilj i otvaranje novih radnih mjesta, angažovanje domaće radne snage, kao i punjenje budžeta lokalnih zajednica i Republike Srpske, a to znači da su u funkciji ukupnog razvoja.

Tome treba dodati da je i kvalitetna saobraćajna i druga infrastruktura preduslov privrednog razvoja. Završetkom autoputa Banjaluka - Gradiška i započetom izgradnjom autoputa Banjaluka–Doboj, te završenom izgradnjom Mahovljanske petlje, kao spoja ova dva autoputa, Republika Srpska će biti povezana sa zapadom i jugoistokom Evrope.

U 2013. Godini za izgradnju autoputa Banjaluka–Doboj izdvojiće se 213. 5 miliona KM, a u 2014. Godini 228. 9 miliona KM. Kao prioritet ostaje i izgradnja autoputa Vukosavlje - Doboj, na Koridoru Vc, te izgradnja mosta na rijeci Savi u Gradišci čiji početak je planiran u 2013. G. I mosta na rijeci Drini u Bratuncu sa planiranim završetkom do kraja 2014. G. Čime će se omogućiti povezanost Republike Srpske sa Hrvatskom, odnosno Srbijom.

Uz projekte u oblasti energetike i saobraćaja i investicioni projekti koji se odnose na izgradnju sistema odbrana od poplava i izgradnju komunalne infrastrukture u opštinama širom Republike Srpske doprinijeće njenom ukupnom razvoju.
Dame i gospodo,

Republika Srpska nema vremena da se vraća unazad, a nema vremena ni da stoji u mjestu.
Za svako društvo važno je da razumije trendove i kretanja i da im se prilagodi, ali i da prepozna kad mora mijenjati navike ili prihvatiti nova pravila koja iziskuju drugačiji način ponašanja da bi društvo ostalo stabilno ili postalo uspješnije. Smatram da je došlo vrijeme da mijenjamo navike, i na toj činjenici ćemo bazirati i rad naše Vlade.

Republika Srpska mora ostati otvorena za strane investicije, ali i dodatno motivisana da istražuje, unapređuje, koristi i osmišljava korištenje sopstvenih potencijala i identifikuje sposobnost sopstvenih privrednih sistema da nastupe kao investitori. Tražićemo da naši privredni sistemi iskažu sopstvene mogućnosti da nastupe kao investitori sa pregledom potencijalnih investiranja. Tražićemo i od javnih preduzeća da prezentuju jasne planove za saniranje gubitaka i njihovu transformaciju u preduzeća koja pozitivno posluju, pogotovo za ona za koja bi bilo prirodno, očekivano i logično da bilježe uspjeh, a ne gubitak.

Republika Srpska mora nastaviti da unapređuje svoje kapacitete na putu ka Evropi, i da razvija i unapređuje dobrosusjedske, regionalne i međuregionalne odnose, kao i da sarađuje sa ostalim partnerima u okviru BiH. Vidim Srpsku koja nastavlja graditi svoje dostojanstvo i poziciju i koja je spremna braniti svoje stavove, Srpsku koja se ne boji zastupati svoje interese unutar i izvan BiH poštujući Dejtonski temelj i principe, a prije svega svoje nadležnosti.
Ali, vidim i Srpsku koja je sposobna da kroz institucije sistema rješava i sva unutrašnja pitanja, uključujući i probleme koje sam ovdje apostrofirala.

Unapređenje saradnje i razvoj institucionalnih odnosa između Srbije i Republike Srpske, i što sadržajniji odnosi na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama, ostaće prioritetni za Vladu u narednom periodu. Vlada Republike Srpske će sa Vladom Srbije definisati zajednički pristup dijaspori, ali i brojna druga pitanja. Projekat poput onog kojeg smo definisali za prostor Podrinja možda na najkonkretniji način može da proizvede stvarne pozitivne efekte saradnje i da se odrazi na život građana.

Republika mora ostati otvorena prema svijetu, zato je jedan od ciljeva Vlade unapređenje odnosa Republike Srpske i evropskih i neevropskih regija. Vlada će nastaviti da prima na stručno usavršavanje i praksu mlade iz evopskih regija jer je to uslov da bi mladi ljudi iz Republike Srpske mogli da učestvuju u evropskom programu razmjene mladih kadrova u cilju stažiranja, stručnog usavršavanja i profesionalne obuke. Vlada će njegovati otvorenost Republike Srpske prema svijetu i putem svojih predstavništava u inostranstvu.
Vlada će ostati posvećena procesu evropskih integracija, uz stalno jačanje kapaciteta za usvajanje evropskih standarda.

Dame i gospodo,

Dozvolite da na kraju izlaganja predložim članove svog kabineta i zatražim podršku za sastav buduće Vlade:

1. Ministarstvo finansija – dr Zoran Tegeltija
Rođen je 1961. God. U Mrkonjić Gradu, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju, a potom Ekonomski fakultet u Sarajevu. 2006. godine završio je magistarske studije, a 2008. godine stiče zvanje doktor ekonomskih nauka. Radio je u Rafineriji nafte u Brodu, Republičkoj upravi javnih prihoda BiH, Republičkoj upravi javnih prihoda Republike Srpske, te Republičkoj upravi carina Republike Srpske, kao savjetnik direktora, šef carinske ispostave, načelnik sektora za carinsko - pravne poslove, te šef odsjeka za naplatu prihoda i statističke analize. Od 2000. Do 2002. godine bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a od 2004. godine načelnik opštine Mrkonjić Grad. Pored toga, bio je predavač u školskom centru Republičke uprave carina Republike Srpske, član Komisije za provođenje carinske politike BiH, predsjedavajući Državne komisije za granice BiH, viši asistent na Univerzitetu za Poslovni inžinjering i menadžment u Banjoj Luci, a od 2009. godine je docent na Univerzitetu za Poslovni inžinjering i menadžment u Banjoj Luci - oblast finansija, na predmetima Javne finansije i Monetarna ekonomija. Oženjen je i otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova – Radislav Jovičić
Rođen je 1971. godine u Ugljeviku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na višoj školi unutrašnjih poslova i na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu, a trenutno pohađa i postiplomski studij na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Univerziteta Sinergija. U svom dvadesetogodišnjem iskustvu rada u policiji radio je kao komandir voda odreda specijalne policije, kao pomoćnik načelnika za unutrašnju kontrolu u Službi specijalne policije, zatim kao komandir jedinice policije za obezbjeđenje ličnosti u pokretu, te kao načelnik Uprave za zaštitu ličnosti i objekata MUP - a Republike Srpske. Obavljao je i dužnost zamjenika komandanta Jedinice za specijalnu podršku i načelnika službe za operativnu podršku u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) , odakle ga je 6. Juna 2009. godine smijenio visoki predstavnik Valentin Incko, pod lažnom optužbom da je prislušivao međunarodne zvaničnike po nalogu vlasti Republike Srpske. Po ukidanju pomenute odluke, 2012. godine, preuzeo je dužnost šefa odjeljenja za bezbjednost na Univerzitetu u Banjoj Luci, a trenutno radi na poslovima konsultanta za zaštitu informacija i istrage. Otac je jednog djeteta.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

3. Ministarstvo pravde – Gorana Zlatković
Rođena je 1951. godine u Bosanskoj Krupi, a stalno je nastanjena u Brodu. Završila je Pravni fakultet u Banjoj Luci i položila pravosudni ispit u Sarajevu. Od ukupno 33 godine radnog staža, 15 godina je radila na funkciji sudije i tužioca, a pet godina je obavljala advokatsku djelatnost. Od 2007. godine do izbora za člana Vlade Republike Srpske u prethodnom sazivu, obavljala je poslove okružnog tužioca u Okružnom tužilaštvu Doboj, dok je 2008. godine imenovana za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje je od 2008. godine obavljala i funkciju potpredsjednika.
Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.

4. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave – Lejla Rešić
Rođena je 1981. godine u Prijedoru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 2006. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistika, gdje je trenutno i student postdiplomskih studija, na smjeru  „Diplomatija u savremenom svijetu“. Radila je u JP Radio - televizija Republike Srpske, kao urednik informativnog programa televizije Republike Srpske, a bila je član Vlade i u njenom proteklom sazivu.
Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.

5. Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju – Igor Vidović
Rođen 1975. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci diplomirao je 2004. godine. Nekoliko godina je radio na mjestu demonstratora na Katedri za elektroniku Elektrotehničkog fakulteta i u Telekomunikacijama Republike Srpske a. D. U Službi bilinga. U mandatu 2004 - 2008. godine obavljao je funkciju odbornika u Skupštini grada Banjaluka. Zaposlen je u Upravi za indirektno oporezivanje u Sektoru za informacione tehnologije na mjestu Administrator sistemskog softvera. Od juna 2009. godine član je Upravnog odbora Radio - televizije Republike Srpske, a od 2012. godine i predsjedavajući ovog tijela. Oženjen je, otac troje djece.
Nacionalna pripadnost: Hrvat.

6. Ministarstvo rada i boračko - invalidske zaštite – Petar Đokić
Rođen je 1961. God. U Brčkom, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu unutrašnjih poslova završio je u Sarajevu, a Ekonomski fakultet u Beogradu. Radio je u organima unutrašnjih poslova u Brčkom i bio je direktor privatnog trgovačkog preduzeća Intermarket iz Brčkog. Obavljao je i dužnost povjerenika za izbjegla i raseljena lica u Brčkom, te dužnost inspektora u Komesarijatu za izbjeglice Republike Srpske. U više mandata je biran za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dva puta je biran za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, a u više saziva Narodne skupštine obavljao je i dužnost predsjednika Odbora za odbranu i bezbjednost. Živi u Brčkom i otac je jednog djeteta.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

7. Ministarstvo trgovine i turizma – Maida Ibrišagić - Hrstić
Rođena u Banja Luci 1959. godine, po profesiji je inženjer arhitekture. Završila je magistarski studij na Arhitektonsko - građevinskom fakultetu u Banjoj Luci i prijavila magistarsku tezu iz oblasti arhitekture i urbanizma pod naslovom - Problem“bespravne izgradnje”na području grada Banja Luke - sociološki aspekt. Stručni ispit iz oblasti arhitekture i urbanizma položila je 2001. godine u Ministarstvu za urbanizam, stambeno - komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju.
Stalni je sudski vještak iz oblasti arhitekture, te ovlašteni vještak za vještačenja u upravnim postupcima pred organima uprave i samouprave iz oblasti arhitekture. U više navrata boravila je na studijskim programima u inostranstvu (Italija, Austrija, Švajcarska i dr.) , a posjeduje i bogato teoretsko i praktično iskustvo u planiranju i projektovanju turističkih kompleksa i objekata. U dosadašnjoj karijeri radila je u Urbanističkom zavodu Banja Luka, MDP  „VRBAS“ Istraživačko razvojni centar - Banjaluka, te u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kao pomoćnik ministra za urbanizam i prostorno planiranje od 2006 - 2011. godine. U istom ministarstvu trenutno je zaposlena na poslovima stručnog savjetnika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na međunarodnom i lokalnom nivou, među kojima ističe nagradu  „Zlatni ključ“ Beograda.
Udata je, majka jednog djeteta.
Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.

8. Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva – prof. Dr Željko Kovačević
Rođen je 1957. God. U Bihaću. Doktor je ekonomskih i magistar pravnih nauka sa dugogodišnjim radnim iskustvom na značajnim menadžerskim funkcijama u privredi i javnoj upravi. Radio je kao direktor štamparije  „Bratstvo“ Bihać, republički vojni tužilac, upravnik carinarnice Banja Luka, te inspektor za primjenu carinskih propisa u Upravi carina Republike Srpske i kao rukovodilac slobodne zone Banja Luka pri Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Prije izbora za člana Vlade Republike Srpske obavljao je funkciju direktora Zavisnog preduzeća  „Elektrokrajina“ a. D. Banja Luka. Pored toga, dugogodišnje iskustvo bilježi i u oblasti obrazovanja i nauke - od srednjoškolskog do univerzitetskog profesora, na grupi ekonomskih i pravnih predmeta. Oženjen je i otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

9. Ministarstvo saobraćaja i veza – Nedeljko Čubrilović
Rođen je 1953. godine u Krupi na Vrbasu. Diplomirani je mašinski inženjer. Više od dvadeset godina je proveo na poslovima u privredi – od konstruktora do direktora preduzeća. Bio je predsjednik Izvršnog odbora Grada Banja Luka i direktor Direkcije za puteve Republike Srpske. U prethodna dva saziva Vlade Republike Srpske, bio je ministar saobraćaja i veza. Oženjen je i otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – prof. Dr Stevo Mirjanić
Rođen 1945. godine u Romanovcima kod Gradiške. Poljoprivredni fakultet u Sarajevu završio 1971. godine, magistrirao 1978. godine, a doktorirao 1984. godine. Bio je član Vlade BiH i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, zatim generalni direktor Kombinata AIPK – Banja Luka, te član Savezne Vlade SFRJ (SIV) , Beograd - Ministar bez portfelja, predsjednik Međurepubličkog komiteta za tržište i cijene. Takođe, bio je i član Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezni Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu SFRJ u periodu 1988 - 1992. godine, te predsjednik Savjeta za agrarnu politiku Savezne Vlade SFRJ. Radio je i kao direktor u Poljoprivrednoj banci Agrobanke u Beogradu, u periodu 1992 - 2004. godine. Tokom svoje karijere, bio je, između ostalog i predsjednik UO Instituta za proučavanje ljekovitog i aromatičnog bilja  „Josif Pančić” u Beogradu, zatim član Predsjedništva Republičke Privredne Komore u Sarajevu, Predsjednik Izvršnog Odbora Udružene Privredne banke Sarajevo, te član UO više preduzeća iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje, prerade i prometa poljoprivrednih prizvoda, kao i član Komisije za ruralni razvoj Republike Srpske. Profesor Mirjanić je senator Republike Srpske i redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, šef studijskog programa  „Agrarna ekonomija i ruralni razvoj“ i rukovodilac prvog master studija usmjerenja ruralni razvoj, te mentor više magistarskih radova i doktorskih teza. Objavio je osam knjiga i 136 stručnih i naučnih radova.
Nacionalna pripadnost: Srbin.



11. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju – Srebrenka Golić
Rođena je 1958. godine u Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu, Gimnaziju i Pravni fakultet. Radila je kao šef službe pravne pomoći u Skupštini opštine Čelinac, rukovodilac Sektora pravnih i kadrovskih poslova u preduzeću  „Šipad – Komerc“ Sarajevo, pomoćnik direktora za pravne poslove u preduzeću  „Krajinapromet“ Banja Luka, zatim kao sekretar Sekretarijata Glavnog odbora SNSD - a, te kao šef Kabineta i savjetnik predsjednika Vlade. Prije izbora za člana Vlade Republike Srpske obavljala je poslove direktora Javne ustanove  „Službeni glasnik Republike Srpske“. Udata je i majka jednog djeteta.
Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.

12. Ministarstvo prosvjete i kulture – prof. Mr Goran Mutabdžija
Rođen u Sarajevu 1962. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Hadžićima. Diplomirao je 1986. godine u Sarajevu na Prirodno - matematičkom fakultetu, Odsjek za geografiju, a postdiplomski studij iz Regionalne geografije završio 2001. godine na Prirodno - matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. U Beogradu je 2008. godine odbranio doktorat iz prostornog planiranja na Geografskom fakultetu Beogradskog univerziteta. Od 1989. Do 1992. godine radio je u Vazduhoplovnoj vojnoj gimnaziji u Mostaru, a u periodu 2002 - 2008. godine radio je u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH, te bio predstavnik BiH u Komisiji za vazduhoplovnu meteorologiju Svjetske meteorološke organizacije (VMO) i radnoj grupi za vazduhoplovnu meteorologiju Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO / METG). Od 2000. godine predavač je na Filozofskom fakultetu Pale, gdje je bio šef Katedre za geografiju, a trenutno je prodekan za naučno - istraživački rad Filozofskog fakulteta Pale. Objavio je 22 naučna rada iz domena vazduhoplovstva, prostorno - funkcijskih odnosa i demografske stvarnosti Republike Srpske. Oženjen je, otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

13. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica – Davor Čordaš
Rođen je 1959. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu je završio u Brodu, Gimnaziju u Slavonskom Brodu, a Prirodno - matematički fakultet u Sarajevu. Između ostalog, radio je kao srednjoškolski profesor u Maglaju, asistent na Poljoorivrednom i Prirodno¬matematičkom fakultetu u Sarajevu, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, zamjenik ministra socijalne politike i izbjeglica u Vladi Federacije BiH, te savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od 2006 - 2010. godine bio je potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda. Oženjen je i otac šestoro djece.
Nacionalna pripadnost: Hrvat.

14. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite – dr Slobodan Stanić
Rođen je 1963. godine u Čajniču, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1989. godine, a 1999. godine je položio i Specijalistički ispit iz opšte hirurgije. 2008. godine završava dodatnu edukaciju iz porodične medicine, a 2013. godine magistrira na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. Od 1989 - 2006. godine radio je u Domu zdravlja u Novom Gradu kao ljekar specijalista, te kao direktor Doma zdravlja u Novom Gradu od 2000 - 2005. godine. Od 2006 - 2008. godine radio je kao rukovodilac Filijale Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u Prijedoru, te od 2008 - 2009. godine na poslovima koordinatora za primarnu zdravstvenu zaštitu. Od 2009. godine do danas, obavlja dužnost direktora akreditovane i sertifikovane Javne zdravstvene ustanove Institut za javno zdravstvo. Dobitnik je godišnje nagrade za organizaciju zdravstvene službe za 2012. Godinu koju dodjeljuje Komora doktora medicine Republike Srpske. Član je društva doktora medicine Republike Srpske i Komore doktora medicine Republike Srpske. Oženjen je, otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Srbin.

15. Ministarstvo nauke i tehnologije – prof. Dr Jasmin Komić
Rođen je 1956. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i Matematičku gimnaziju. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci sa prosječnom ocjenom 9, 5, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu sa prosječnom ocjenom 9, 9. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, gdje je izabran u zvanje redovnog profesora. Obavljao je funkciju prodekana za nastavu, bio šef Katedre za matematiku i statistiku i predavač na postdiolomskim studijama na brojnim fakultetima. Bio je na stručnom usavršavanju u Japanu, Španiji i Danskoj. Autor je ili koautor sedam knjiga i preko 45 naučnih i stručnih radova, a bio je i vođa projektnih timova za devet naučno - istraživačkih projekata, te je, kao ekspert, učestvovao u izradi preko 25 projekata. Bio je član Komisije za praćenje procesa ekonomskih reformi Narodne skupštine Republike Srpske, Savjeta za statistiku Republike Srpske, Upravnog odbora Gradske razvojne agencije Banja Luka, Upravnog odbora JP SRNA. Od 2004. godine do imenovanja u sastav Vlade Republike Srpske, obavljao je funkciju zamjenika gradonačelnika Grada Banja Luka. Oženjen je i otac dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Bošnjak.

16. Ministarstvo porodice, omladine i sporta – mr Nada Tešanović
Rođena je 1952. godine u Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju, a diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli radni vijek je provela u prosvjeti. Zaposlena je kao profesor ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi u Banjoj Luci. U vannastavnim aktivnostima naročito se isticala u radu sa omladinskim organizacijama, kao i mnogobrojnim humanitarnim akcijama. 2000. godine izabrana je za odbornika Skupštine grada Banja Luka, a za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske 2002, kao i 2006. godine, kada je bila i potpredsjednik Narodne skupštine. Obavlja dužnost potpredsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata i dobitnik je Ordena Njegoša II reda. Udata je, majka dvoje djece.
Nacionalna pripadnost: Hrvatica.


Dame i gospodo,

Na kraju ću dodati da Vam je danas predložena, za naše prostore i politički milje, atipična vlada koja u svom sastavu ima šest žena, od kojih je jedna na njenom čelu.

Hvala na pažnji!

(Frontal)