Graditelji, priložnici i neimari vračarske svetinje pred sebe su postavili dva cilja: da živopišu unutrašnjost Hrama, ali i da mu, osim vjerskog, udahnu i duhovni, kulturni i umjetnički život.

Postavljanje džinovske skele duž 65 metara visokog zapadnog zida simboličan je početak pionirskog posla u istoriji srpskog crkvenog građevinarstva. Neimari uveliko rade na pripremanju površine zidova za postavljanje mozaika. Milioni kockica kamena na gotovo hektar i po zidne površine pod kupolama vračarskog hrama oživjeće biblijske i novozavjetne scene i okupiće gotovo sve srpske svetitelje. Unutrašnjošću građevine dominiraće zlatna boja, ukomponovana sa tirkiznom bojom stubova i ukrasima u bijelom mermeru.

Pripremom za rad na mozaiku i unutrašnjoj dekoraciji stavljena je tačka na fazu radova koji su sa mrtve tačke pokrenuti prije više od decenije. A da nisu bili ni mali ni jeftini svjedoče na hiljade kvadrata mermera i granita fasadne obloge, tone betona ulivenog u zidove građevine, ali i muzika sa zvonika koja svakog sata podsjeća Beograđane na melodiju Svetosavske himne.

Profesor Vojislav Milovanović, protoneimar izgradnje Hrama Svetog Save, kaže da se najveći radovi trenutno izvode u kripti. Zadatak koji je postavljen pred vješte majstore jeste ukrašavanje i živopisanje podzemnog nivoa hrama. Riječ je o 1800 kvadrata prostora, dekorisanog u vizantijskom stilu, koji će biti i vječno počivalište poglavara Srpske crkve. U ovom prostoru već su vidljivi obrisi grobne Crkve svetog kneza Lazara, kojoj takođe predstoji postavljanje mozaika i oslikavanje. Obilježavanje 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, čime će biti obilježena cijela 2013. godina, prilika je i da ovaj manji, ali ne i manje vrijedan dio vračrske crkve zasija punim sjajem.

- Kripta će imati višestruku ulogu u životu Hrama. Pod njenim svodovima biće organizovani različiti duhovni sadržaji, poput izložbi, književnih večeri ili drugih skupova - opisuje budućnost sprata pod zemljom Milovanović. - Svodovi koji krase kriptu urađeni su najprije na tlu, jer je svaki težak po 20 tona, pa već gotovi dignuti na visinu. U kripti je završeno oblaganje travertinom i krečnjakom. Biće postavljene ograde stepeništa, a u đakonikonu biće montirana pokretna platforma.

Završetak kripte i radovi na mozaičkom ukrašavanju enterijera zadaci su koje je pred sobom postavilo Društvo za izgradnju Hrama Svetog Save, udruženje koje je od 1884. godine temelj na kome se izdigla vračarska svetinja. Nastavljajući već ustaljenu tradiciju, na čelo Društva došao je predsjednik Republike Tomislav Nikolić, dok je pokrovitelj njegovog rada patrijarh srpski Irinej.

Na posljednjoj sjednici Skupštine Društva, održanoj prošle nedjelje, dogovoreno je da se povuku konkretni potezi kako bi što prije počela primjena ugovora između vlada Srbije i Rusije o izradi mozaika. Među najvažnijim zadacima kojima će se baviti članovi Društva je i promocija Hrama kao brenda Srbije i srpskog naroda.

Kruna ove akcije bilo bi održavanje prvog Svetosavskog duhovnog simpozijuma, koji bi oko imena i djela Svetog Save već početkom 2014. godine u Beogradu okupio velikane svjetske misli. U planu je i osnivanje Svetosavskog kulturnog centra koji bi bio sastavni dio nacionalnog centra za promociju Srbije. Ideja članova Društva jeste da Hram ubuduće bude ne samo mjesto za bogosluženja, već i centar srpske duhovnosti, umjetnosti, kulture i tradicije.

(Novosti/Frontal)