Podsjećamo, Ranko Škrbić, resorni ministar, sa njemačkim "Obermeyerom" kao izvođačem, te sa austrijskim "Uniplan Medizintechnikom" i banjalučkim "Procontrolom" kao podizvođačima, potpisao je ugovor za reviziju, analizu i unapređenje projekta rekonstrukcije pomenute ustanove.

Miladin Gaćanović, pomoćnik ministra za građevinstvo, je, međutim, rekao da je uvidom utvrđeno da nijedna od ove tri firme nema validnu licencu potrebnu za izdavanje građevinske dozvole za otpočinjanje radova.

"Za projekat koji nije revidiralo ovlašteno pravno lice ne može se izdati građevinska dozvola. U ovom konkretnom slučaju, ova pravna lica ne ispunjavaju te uslove. U prevodu, to znači da su to uzalud bačene pare", rekao je Gaćanović.

Gordan Jelić, menadžer projekta, juče zbog "lažnog i degutantnog pisanja 'Nezavisnih novina'" nije želio da odgovara ni na jedno naše pitanje i rekao je da pošaljemo pismeni dopis. Međutim, u razgovoru koji smo vodili u utorak, on je rekao da će nakon ove revizije sa "Obermeyerom" biti urađena još jedna revizija.

"Mi imamo obavezu po Zakonu o građenju da, kad projektant i 'Obermeyer' urade svoj posao, uradimo zvaničnu reviziju projekta, bez koje ne možemo dobiti građevinsku dozvolu", rekao je Jelić.

Međutim, osim pitanja zašto Ministarstvo radi dvije revizije, odnosno zašto odmah nije angažovalo firmu sa potrebnim licencama, ostaje nejasno da li je Ministarstvo do kraja ispunilo uslove iz tendera koji su raspisali kako bi od Evropske investicione banke dobili novac iz kredita za konsultantske usluge.

U tom pozivu navedeno je, naime, pet uslova koje izvođač mora da ispuni, a u jednom se navodi da kompanija koja pobijedi na tenderu mora imati "validnu lokalnu prisutnost" ili partnera u RS koji ima licence, odnosno ili "Obermeyer" mora biti registrovan kod nadležnog organa u RS ili treba da ima partnera koji je registrovan kod nadležnog organa za uslugu koju pruža. S obzirom na to da se na osnovu obavljenog posla ovih preduzeća ne može izdati građevinska dozvola, ostaje otvoreno pitanje da li je "Obermeyer" regularno dobio posao.

Dopis smo poslali i Evropskoj investicionoj banci, koju smo zamolili za tumačenje ove odredbe, a isto pitanje poslali smo i Ministarstvu, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.

Takođe, nejasno je zašto je već plaćeno 1,5 miliona evra za prvi projekat, a nakon toga i dodatnih 1,9 miliona za reviziju tog projekta. "Nezavisne" su od Ministarstva ponovo zatražile dobijanje sve dokumentacije pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako bismo iz prve ruke mogli provjeriti sve što je do sada urađeno povodom ovog projekta, kao i cijenu koja je plaćena.

Jedan stručnjak za ovu oblast, koji je zamolio za anonimnost, objasnio nam je da nije neuobičajeno da se rade revizije postojećih projekata, ali da se to ne dešava često, jer je to znak ili da je prvi izvođač loše napravio posao ili da je investitor iz nekog razloga radikalno izmijenio projekat. Takođe, njegova procjena je da će "revizija revizije", koja će biti validna za dobijanje građevinske dozvole, koštati između 200.000 i milion maraka, u zavisnosti od obima posla.

Kako je rekao, u RS postoji nekoliko instituta koji imaju validne licence i koji su uspješno mogli napraviti ovaj posao, bez angažovanja firmi koje nemaju licencu, ili biti angažovani kao podizvođači.

"Moguće je da oni nemaju stručnjake iz svih oblasti, ali zato u te svrhe angažuju dodatne stručnjake sa validnim licencama da urade taj posao", objasnio je on.

Ni od njemačkog "Obermeyera" juče nismo dobili odgovore na mail koji smo poslali. Od četiri e-maila koje smo im poslali, odgovorili su samo na prvi, u kojem su samo potvrdili da su dobili posao za reviziju projekta.

Za komentar smo zamolili i Delegaciju EU u BiH, iz koje su nas uputili da se za sve informacije obratimo direktno Evropskoj komisiji. Podsjetili su da je EIB jedina banka koja je u vlasništvu EU i predstavlja interese zemalja članica.

(Nezavisne/Frontal)