Zeleni brežuljak u obliku glave sa očima od kristala i vodopadom koji izlazi iz usta "čuvar" je kapije Swarovski muzeja u austrijskom alpskom gradiću Vatens.

Iza je smješteno 14 podzemnih komora za obradu kristala, među kojima je i najveći na svijetu. Muzej je, kako primjećuje agencija "Bloomberg", pravi izraz istorijske "borbe" te kompanije između želje da radi u tajnosti i potrebe za publicitetom.

Danijel Swarovski osnovao je firmu u alpskom gradiću od oko 8.000 stanovnika kako bi sakrio svoje tehnike brušenja od konkurencije. Vijek kasnije, njegov unuk Gernot Swarovski postao je milijarder napravivši senzacionalan prodor na polju maloprodaje i ulaskom u svijet visoke mode. 

"Uspjeli su da se probiju na tržište luksuznih proizvoda, ali i da istovremeno ostanu na tržištu stvari koje možete da priuštite sebi", kaže za "Bloomberg" Rajnhard Berger, predsjednik investicione kompanije iz Lihtenštajna "Valuga", koja svake godine objavljuje izvještaj o bogatstvu u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj. On ističe da je baš taj "luksuz za mase" ključ uspjeha brenda Swarovski.

"Swarovski grupa" je u 2011. ostvarila profit od 2,87 milijardi evra, dok je 2009. profit bio 2,25 milijardi.

Skoro 80 odsto ostvareno je prodajom kristala, a polovina te prodaje dolazi od partnerstava sa modnim kreatorima. Drugu polovinu čini maloprodaja, posao koji se stalno širi otkad je 1998. otvoren prvi butik Swarovski. 

Vlasništvo u kompaniji ima čak 100 članova porodice Swarovski, a najveći udio Gernot (69), koji drži 21 odsto i vrijedan je 1,3 milijardi dolara, po Bloombergovom indeksu milijardera.

Dnevno poslovanje danas vodi njegov sin, ali poznavaoci prilika se slažu da je upravo Gernot Svarovski strateški "vođa klana". Osim porodičnog posla sa kristalima, on takođe posjeduje vinograde u Kini i Argentini, kao i hotel u Kanadi.

Prije dvije decenije, Swarovski je bio poznat po kolekcionarskim kristalnim figurama i haljini sa 10.000 kristala u kojoj je Merlin Monro 1962. pjevala rođendansku pesmu predsjedniku SAD Džonu Kenediju.

Kompanija je naglo počela da se širi od 1999, otvarajući maloprodajne objekte i stvarajući partnerstva sa brendovima u modnoj industriji - kao što su čuveni kreatori Žan Pol Gotje i Aleksander Mekvin, kojima su obezbijedili besplatne kristale - za promociju.

Sponzorisanje dodjela nagrada i prijema, kao i ubacivanje proizvoda u filmove poput Džejmsa Bonda "katapultiralo" je Swarovski u najpoznatije luksuzne brendove.

Sedamdesetih godina, počela je i proizvodnja po narudžbi, pa je tako moguće naručiti toalet šolju koja košta 128.000 dolara ili figuricu Mikija Mausa od 9.000 dolara.

Prema podacima sa veb sajta kompanije, organizacija Swarovski kolekcionara je najveća takve vrste u svijetu i broji 325.000 članova u više od 125 zemalja.

(Bizlife.rs/Frontal)