On ukazuje da klijenti kod nekih banaka, koje su finansijski posrednici Fonda, dobijaju preporuke da kredite podignu iz sredstava tih banaka, bez Fonda, iako u tim bankama imaju znatan iznos deponovanih sredstava.

Kako ocjenjujete rad Garantnog fonda RS u prošloj godini?

Garantni fond je u 2012. izdao 21 garanciju poslovnim bankama u iznosu od 5,45 miliona KM, dok smo u 2011. izdali četiri garancije u iznosu od 1,45 miliona KM. Gledajući sa tog spekta zadovoljan sam, mada, kao i svaka institucija koja prvi put počinje s radom, tako smo i mi uočili i neke nedostatke koje ćemo u narednom periodu morati otkloniti izmjenom nekih odredaba procedura. Tu prije svega mislim da ćemo morati našu premiju, kao naknadu za rizik, ubuduće naplaćivati mjesečno, a ne kvartalno unaprijed. Zatim, mislim da bi bilo dobro po one privredne subjekte koji su odranije podigli kredite, što se odnosi samo na poljoprivredu, i koji imaju problema s obrtnim sredstvima, prije svega za nabavku repromaterijala, da Fond, recimo do kredita u visini od 100.000 KM, poslovnim bankama odobri garanciju u stoodstotnom iznosu.

Koliko je Garantni fond svojim radom unaprijedio stanje na kreditnom tržištu i da li ste zadovoljni saradnjom sa bankama?

Fond je dosad izdao garancije poslovnim bankama u iznosu od oko 6,9 miliona KM, te omogućio privrednim subjektima u RS da kod poslovnih banaka podignu kredite u iznosu od oko 15,1 milion KM. Moram priznati da odnose s pojedinim finansijskim posrednicima moramo unaprijediti budući da klijenti kod nekih banaka dobijaju preporuke da kredite podignu iz sredstava tih banaka, bez Garantnog fonda, iako mi u tim bankama imamo znatan iznos deponovanih sredstava. Moramo preispitati poslovni odnos s tim bankama, po cijenu da naša sredstva prebacimo u banke s kojima prije svega imamo razumijevanje, a onda i dobru poslovnu saradnju. Pozivam i klijente kojima banke ne nude našu garanciju da nam se direktno obrate.

Za koje garantno-kreditne linije vlada najveći interes klijenata?

Od dosad izdatih 25 garancija najviše ih je bilo po liniji za privredna društva – 12, zatim, za poljoprivredu sedam, za privredna gazdinstva četiri, te za preduzetnike dvije garancije. Što se tiče poljoprivrede, to je naša strateška privredna djelatnost, da kažem naša komparativna prednost, na izazov zvan svjetska ekonomska kriza, i očekujem da ćemo u ovoj i narednim godinama imati najveći broj izdatih garancija, upravo po liniji za poljoprivredu i za poljoprivredna gazdinstva.

Zbog čega uopšte nema interesa za garantno-kreditnu liniju za start-up?

Poslovne banke dosad nisu poslale nijedan zahtjev za izdavanje garancija po liniji za start-up, vjerovatno smatrajući da je to u ovom slučaju najrizičniji njihov plasman. I mi smo toga svjesni, pa smo upravo za tu liniju odredili najniži iznos kredita od 80.000 KM, te rok otplate od sedam godina. Klijenti se, sa druge strane, žale da im je taj iznos nedovoljan za pokretanje biznisa. Kod formiranja ove linije, naša zamisao je bila da podstaknemo rad zanata koji na neki način stagniraju ili izumiru, kao što su obućarske i krojačke radnje, radnje za opravku satova, grnčarska proizvodnja, cvjećare, zlatarske radnje i kovačnice.

Firma „Veteran SiM“ iz Bijeljine, jedan od prvih korisnika Garantnog fonda, prestala je s radom. Da li ćete uspjeti naplatiti svoja sredstva?

Imamo stalni kontakt s poslovnom bankom preko koje je išla realizacija ovog projekta. Po Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji, banka pokreće proceduru otkaza kredita, te o tome obavještava Garantni fond. Ovih dana obaviješteni smo od te banke da idemo u prikupljanje dokumentacije potrebne za raskid ugovora. Fond će sigurno u konačnici naplatiti iznos odobrene garancije, dijelom iz vrijednosti založne imovine, a dijelom i naplatom po datim instrumentima obezbjeđenja od jemca, Boračke organizacije RS.

(Nezavisne/Frotnal)