Naime, sijalice sa vlaknom od volframa, nastale krajem 19. vijeka, sa početkom ove godine povučene su iz prodaje u EU i njih će zamijeniti štedljive koje su pet puta efikasnije i troše od 60 do 80 odsto manje struje.

Evropa na ovaj način, odnosno zamjenom klasičnih sa štedljivim sijalicama, planira uštedjeti količinu energije koja se trenutno potroši u Rumuniji.

Prema podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u BiH godišnje bude potrošeno 12.593.000.000 KWh električne energije, od čega domaćinstva u BiH potroše 4.544.000.000 KWh električne energije. Prema procjenama, domaćinstva u svrhu rasvjete prostorija potroše približno jednu četvrtinu svoje ukupne energije pa tako dođemo do podatka da se za rasvjetu domaćinstava potroši 1.136.000.000 KWh električne energije.

Pored toga, a takođe prema podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju u BiH, na javnu rasvjetu godišnje se potroši oko 167.000.000 KWh električne energije, što znači da ukupno na osvjetljavanje javnih površina i domaćinstava bude potrošeno 1.303.000.000 KWh električne energije.

Cijena jednog KWh električne energije u prošloj godini bila je od 8,8 do 9,8 feninga pa tako dođemo do podatka da se na osvjetljenje godišnje u BiH potroši 130.300.000 KM. Inače, izvozna cijena struje za ovu godinu znatno je viša i iznosi čak 11 feninga za KWh električne energije.

Ako krenemo od pretpostavke da štedljive sijalice potroše 80 odsto manje energije jasno je da bi ušteda na osvjetljavanju domaćinstava i javnih površina sa energetski efikasnijim i štedljivijim sijalicama bila 104.240.000 KM.

Štedljive sijalice su nekoliko puta skuplje od klasičnih i njihova cijena u BiH trenutno se kreće od tri do pet KM, zavisno od proizvođača, međutim, stručnjaci naglašavaju da štedljive sijalice traju znatno duže te da se njihova upotreba svakako isplati.

Prema riječima stručnjaka, BiH i pored toga što je u EU gotovo nemoguće naći klasične sijalice, još nema ekonomsko-finansijsku analizu zamjene klasičnih sa onim štedljivim sijalicama.

"Mogla bi biti ušteđena značajna količina energije i druge države u evrozoni imaju podsticajne mjere za tako nešto, međutim, mi još nemamo, ali prvi korak je napravljen i Narodna skupština RS usvojila je Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti", kazao je  Zdravko Milovanović, profesor Mašinskog fakultata u Banjaluci.

Inače, BiH je jedina zemlja u regionu koja još nema agenciju za energetsku efikasnost, koje su uglavnom nosioci projekata poput prelaska sa klasičnih na štedljive sijalice, ali nakon što Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti prođe proces javne rasprave takva agencija u RS biće osnovana i biće stvoreni uslovi da se krene i sa projektima zamjene klasičnih sijalica sa onim štedljvim.

Pored "rasipanja" električne energije na rasvjetu BiH na prenosu električne energije gubi ogromne količine struje pa tako godišnje gubici na mreži distribucije iznose oko 1.200 GWh, dok gubici na mreži prenosa iznose 324 GWh.

Nezavisne/Frontal