U UIO ocjenjuju da to nije visok nivo duga, navodeći da on iznosi "svega" jedan odsto od ukupno naplaćenih neto prihoda od PDV-a od 2006. do oktobra 2012. godine u iznosu od 23 milijarde KM.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO, kaže da je ta institucija na stvoreni dug, zaključno sa krajem oktobra, ukupno obračunala 46 miliona KM zateznih kamata koje iznose 0,06 odsto na osnovni dug svakog radnog dana, od čega je naplaćeno 35 miliona.

Jedan od najvećih dužnika je "Sarajevska pivara", koja, prema nezvaničnim, ali pouzdanim podacima, po osnovu PDV-a duguje oko osam miliona KM.

U UIO kažu da ne mogu iznositi podatke o dugovanjima pojedinačnih preduzeća, podsjećajući da su prema Upravnom odboru uputili prijedlog izmjene člana 52. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, kojim bi se omogućila objava svih dužnika po osnovu indirektnih poreza. Međutim, uprkos više najava, UO UIO nikada nije usvojio taj prijedlog.

Ekonomisti kažu da je UIO stvorila relativno dobar mehanizam naplate PDV-a, daleko efikasniji u odnosu na poreske uprave RS i FBiH koje imaju evidentirana višestruko veća potraživanja za dospjele direktne poreze.

Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS - SWOT smatra da su postojeći dug za PDV uglavnom akumulirala preduzeća koja su zapala u problem nelikvidnosti, odnosno generalnog neizvršavanja obaveza.

"Prva stvar koju preduzeća moraju da plate je PDV, inače im se zaračunavaju dnevne zatezne kamate, tako da su dužnici vjerovatno preduzećima koja ne mogu ni inače da plaćaju obaveze, pa tako i za PDV. Procenat naplate UIO od 99 odsto je zaista visok u postojećim uslovima koji vladaju u domaćoj ekonomiji. Ovdje, dakle, govorim o dugovima preduzeća koja su prikazala obavezu po osnovu PDV-a, a drugi su problem preduzeća koja su utajila porez", kazao je Todorović.

On, međutim, ukazuje da se UIO bavi isključivo efikasnošću naplate prihoda, dok je u daleko manjoj mjeri uspješan servis privrednika.

U UIO kažu da, zbog teške privredne situacije i nelikvidnost poreskih obveznika, izlaze u susret obveznicima na način da za sve one koji ispune zakonom predviđene uslove daju mogućnost otplate duga u ratama.

Ukazuju da je jedan od najvažnijih uslova obezbjeđenje garancije za plaćanje duga, najčešće bankarska garancija ili ugovor o zalogu, gdje se upisuje hipoteka na imovinu poreskog obveznika kojem se odobrava otplata duga u ratama.

Od početka rada UIO ukupno je 450 obveznika podnijelo zahtjev za otplatu duga na rate, od čega je 90 obveznika ispunilo uslove i njima je odobren reprogram u iznosu od 39 miliona KM. U UIO navode da je od toga 39 obveznika izmirilo dug u cijelosti i naplaćeno 16 miliona KM, dok ostali još vraćaju dug.

"Najveći broj obveznika kojima je odobren reprogram duga uredno izmiruje obaveze svaki mjesec, međutim postoji i nekoliko obveznika koji nisu poštovali ugovorenu obavezu plaćanja duga u ratama. Za sve neuredne platiše, njih 14, pokrenut je izvršni postupak pred nadležnim sudom. Njihova imovina na koju je upisana hipoteka po osnovu ugovora o zalogu biće prodata u cilju naplate duga", istakao je Ratko Kovačević.

(Nezavisne/Frontal)