Gubici privrede i poljoprivrede neuporedivo su veći. Taj novac, umjesto u kasi,  ostaje u džepovima uvoznika i trgovaca, jer - iako se carine ukidaju - proizvodi nisu jeftiniji.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je u 2007. godini, dakle neposredno prije potpisivanja tog sporazuma, ostvarila prihod od carina u iznosu od 655 miliona maraka. Poslije toga, zbog potpunog ukidanja ili smanjenja  carinskih stopa, svake godine ti prihodi bilježili su drastičan pad.
Za 11 mjeseci ove godine  iznosili su 208 miliona maraka i teško je povjerovati da će dostići prošlogodišnji iznos od 281 miliona.
O gubicima ovdašnje privrede i poljoprivrede da se i ne govori. Izvjesno je samo da su oni neuporedivo veći i da bi ih teško mogli da izračunaju i najveći eksperti.
Uvozi se sve i svašta, pa čak i proizvodi kojih u BiH ima u izobilju.  Više od 90 odsto tih proizvoda, porijeklom iz EU, već se uvozi bez carine. I za preostale proizvode /koji su, navodno, od posebnog značaja/ za BiH carine će, kako se očekuje, biti ukinute već naredne godine.
Tako će, prema riječima portparola Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratka Kovačevića, od 1. januara 2013. godine  biti  potpuno ukinute i na ostale  proizvode.
Prije stupanja na snagu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima carina na uvoz bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem manjim od 95 bila jeste deset odsto, a naredne godine carina će biti potpuno ukinuta. Isto se odnosi i na motorna ulja, tačnije - kompresorska ulja za podmazivanje i turbinska ulja za podmazivanje...
Stopa carine  postepeno se smanjivala i za određene tekstilne proizvode poput kaputa, ogrtača i pelerina od umjetnih i sintetičkih vlakana, odijela od vune, jakni, kaputa i hlača, kostima od vune, pamuka i sintetičkih vlakana, bluze i košulje od pamuka ili sintetičkih vlakana i slično.
Stopa carine za ove proizvode prije stupanja na snagu pomenutog sporazuma iznosila je 15 odsto,  u 2012. smanjena je na tri  odsto, a od 1. januara naredne godine u potpunosti se ukida.
Ovakvo postepeno ukidanje carina odnosi se i na draguljarske predmete i predmete  zlatarstva, kao i na polovna putnička motorna vozila s porijeklom iz EU za koje je stopa carine u 2011. godini iznosila šest odsto, od početka 2012. godine je smanjena na tri odsto, a od januara će biti ukinuta.
Stope carine postepeno su se smanjivale i na određene mliječne proizvode, poput jogurta, mliječnih namaza i sl, u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće. Prije stupanja na snagu Sporazuma stopa carine za pomenute proizvode  iznosila je 10 odsto, a u toku  2012. smanjena je na dva odsto...
Postepeno smanjenje carine odnosi se i na teleće i juneće meso, za koje je carina prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila 10 odsto,  u 2012. godini dva odsto, a uskoro će biti ukinuta...
Kovačević navodi  da se carine ukidaju i na određene vrste povrća i za  određene vrste voća kao što su jabuke, kruške, breskve, šljive, dinje...
Nije problem to što se ukidaju carine na uvoz proizvoda iz EU. Problem je što nije zaštićena domaća proizvodnja,  iako je i laiku jasno da se na "svjetskoj pijaci" ovdašnja preduzeća ne mogu ravnopravno nositi sa preduzećima iz drugih zemalja, u kojima se nije ratovalo.
U tim državama  raznim subvencijama i podsticajnim mjerama pomaže se privreda i tako ona postaje još konkurentnija. Zbog toga su u  ovdašnjim  prodavnicama mnogi  uvozni proizvodi često znatno jeftiniji od domaćih.
Poslije potpunog ukidanja carine na većinu uvoznih proizvoda logično bi bilo da su oni još jeftiniji bar za iznos carine  koja se više ne naplaćuje. Međutim, iako je značajnije ukidanje carine na gotovo 90 odsto proizvoda iz EU počelo 2009. godine, još se nije desilo neko značajnije pojeftinjenje tih proizvoda.

Srna/Frontal