Intervju
Mirković: Radićemo na jačanju samoodrživosti UG Nova generacija
Maša Mirković je izvršna direktorica Udruženja građana Nova generacija koje je osnovano 2004. godine. Udruženje je nastalo kao projekat Unije studenata socijalnog rada Banjalučkog univerziteta, a glavna ideja je bila da diplomirani studenti nastave svoje dobrotvorne aktivnosti u udruženju. Do sada su organizovali veći broj edukacija, humanitarnih akcija, pokrenuli niz projekata.
UG Nova generacija djeluje na više polja. Od prikupljanja pomoći i savjetovanja socijalnih kategorija do edukacije stručnjaka. Kako uspijevateda pokrijete sve te oblasti?
Postoje aktivnosti i projekti koji se implementiraju kontinuirano, a postoje aktivnosti i projekti koje radimo povremeno. Sve je stvar dobre organizacije i raspodjele zaduženja. Smatram da imamo dobru ekipu mladih kreativnih ljudi, punih entuzijazma, željni profesionalnog usavršavanja, koji su spremni da pomognu jedni drugima u radu kao i članovima lokalne zajednice kojima je pomoć potrebna. Imamo i veliki broj kreativnih i odgovornih volontera koji se trude i daju veliki doprinos u razvoju i unaprjeđenju aktivnosti i rada Udruženja Nova generacija
S obzirom da ste realizovali veliki broj humanitarnih aktivnosti, da li možete dati neku generalnu ocjenu o spremnosti ljudi da pomognu
Udruženje Nova generacija je u aprilu mjesecu počela sa realizacijom aktivnosti Dnevnog centra za djecu u riziku. Do oktobra mjeseca smo već imali 62 donatora novčanih i materijalnih donacija. Od kad smo pokrenuli humanitarnu akciju “Kad malo znači mnogo” broj donatora se znatno povećao. Brojni su pojedinci koji nam donose garderobu za mališane, higijenu , hranu, firme/preduzeća iz lokalne zajednice nas pomažu na razne načine; od novčanih donacija do usluga šišanja, popravke zuba, odlaske na bazen, školu jahanja i slično. Na taj način obezbjeđujemo pomoć djeci koja su korisnici usluga Dnevnog centra za djecu i Prihvatne stanice za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju, ali i drugu djecu i porodice koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Dio garderobe za odrasle koju smo dobili kroz donacije smo uručili Dnevnom centru za mentalno zdravlje i Merhametu. Akciji se u martu mjesecu priključio i Mercator što nam je vrlo bitno. To pokazuje da je naš rad prepoznat u lokalnoj zajednici i da se vide rezultati. Dosta ljudi je spremno da pomogne, ali uvijek ima i onih koji su puni nepovjerenja i kritike. Mi želimo da naš rad bude transparentan tako da ćemo svake godine naš rad i donacije predstaviti na manifestaciji “Prijatelj djece” koja se održava u oktobru, u sedmici djeteta.Sa kojim problemima se najčešće susrećete u svome radu? Da li uspijevate finansijski biti održivi i koliko vam pomažu lokalne i republičke relevantne institucije?
Kao relativno mlada organizacija i sa mladim ljudima koji u njoj rade, imamo jako puno ideja i planova za budućnost. Naravno, kao i u drugim organizacijama a možemo reći i institucijama najveći problem su kapaciteti posebno finansijski. Trudimo se na razne načine da to prevaziđemo. Imamo donatore; Save the Children Norway, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS i Centar za socijalni rad Banjaluka. Ove godine smo pristupili EMMAUS-u, mreži nevladinih organizacija koje se protežu po čitavom svijetu,kao probna članica, a u cilju širenja i povećanja naših aktivnosti koje u svoj fokus stavljaju borbu protiv siromaštva. Zbog kompleksnosti samog problema siromaštva, kao i svih drugih problema sa kojima se susrećemo u društvu, radićemo na jačanju samoodrživosti našeg Udruženja i naravno povećanju kapaciteta.Imate saradnju sa FPN Banjaluka, odnosno sa studentima koji obavljaju praksu u jednom od vaših centara? Koliko studenti spremni dolaze, tj koliko imaju predznanja o svome pozivu?
U dosadašnjem radu sa studentima i studenticama sa kojima smo se susretali bilo je različitih iskustava. Fakultet je zapravo mjesto gdje se mogu dobiti neka teorijska znanja, dok je praktičnog rada vrlo malo. Studenti i studentice koji žele da saznaju više o svojoj profesiji u praktičnom smislu moraju sami da se angažuju u traženju nevladinih organizacija ili institucija u kojima mogu proširiti svoje znanje, jer sama praksa koja je predviđena na fakultetima nije dovoljna za osposobljavanje za rad sa ranjivim grupama stanovništva. Mi imamo sreću da nam se zaista javlja veliki broj volontera koji su motivisani, željni znanja i profesionalnog napredovanja. Trudimo se da im pružimo što više informacija i da ih još više motivišemo i ohrabrimo u radu. To svakako zahtjeva dosta razgovora i vremena, ali rezultati govore sami za sebe.Koji su planovi UG Nova generacija za tekuću godinu?
Pored nastavka svih dosadašnjih aktivnosti, planiramo povećanje broja volontera i volonterki u projektu “Stariji brat, starija sestra” koji implementiramo u saradnji sa Dječijim domom “Rada Vranješević”, a ove godine u novembru mjesecu ćemo obilježiti i 10 godina postojanja projekta. Takođe ćemo raditi na promociji usluga za pomoć licima u trećem životnom dobu, čuvanja djece, pomoći u učenju, psihološkog savjetovališta i savjetovališta za ljudske resurse. Planiramo i otvaranje sigurne kuće za djecu žrtve trgovine ljudima i djecu žrtve seksualne eksploatacije, a tu su i neki projekti koji će imati za cilj podizanje svijesti javnosti o problemu nasilja u porodici kao i trgovine ljudima.