Dva dana prije nove 2025. godine Vlada FBiH je donijela odluku da u 2025. minimalna plata više ne bude 620 KM već 1.000 KM. To je dakle zakonska obaveza koje će se morati pridržavati svi poslodavci. A prije donošenja te odluke dogodila se burna rasprava na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, gdje su predstavnici sindikata objeručke prihvatili podizanje minimalca, dok su se poslodavci žestoko usprotivili.

Put u nepoznato

No, Vlada FBiH je presjekla i krenula u nepoznato. Zašto nepoznato? Zato što nema indicija, a kamoli bilo kakvih mjerenja kako će se spomenuta odluka odraziti na privredni ambijent i zaposlenost u FBiH. Burne rasprave su započele isti dan kada je odluka obznanjena. Ekonomski analitičari i poslodavci kritikuju, a vlast brani povučeni potez.

Kada u 2025. godini kažete da minimalna plata ne treba biti 620 KM već 1.000 KM, zvuči apsolutno zdravorazumski, čak i pohvalno. Jer kako je moguće da danas postoje poslodavci koji radniku uplaćuju minimalnu platu od 620 KM plus doprinosi.

Međutim u ekonomiji entiteta FBiH mnogo toga nije logično niti tako jednostavno. Čak i oni najglasniji protiv ove odluke Vlade FBiH poručuju da minimalna plata mora biti povećana, ali uvijek postoji ono ali.

A to "ali" znače veliki doprinosi, odnosno ogromno poresko opterećenje na platu koje ide na teret poslodavcima, a koje trenutno iznosi 70 posto. Pojednostavljeno, već skoro deceniju Vlada FBiH obećava poresku reformu koja ima tri cilja: povećati standard radnika, rasteretiti privredu i zadržati fiskalnu stabilnost entiteta. Drugim riječima, ideja fiskalnih zakona je da se poslodavcima smanje poreski nameti, da se dio razlike preusmjeri na račune radnike kroz povećanje plate, a da država ostane zadovoljna jer će se investicije razvijati olakšanom poreskom politikom, a i kroz potrošnju radnika.

Bivša vlast u osam godina mandata, izuzev nekoliko pokušaja ništa nije uradila po tom pitanju. Ili nisu znali ili nisu smjeli. Nova vlast koju predvode SDP, HDZ, NiP, NS i HDZ 1990 je obećala da će im prioritet biti ova tema. Nekoliko puta su najavljivali cijeli set zakona koji je podrazumijevao smanjenje doprinosa na plate i smanjenje poreza na dohodak, ali se ništa nije dogodilo.

Kraj prošle godine donio je konfuziju, priču o uredbi koja je trebala definirati neoporezivi dio kroz tzv. radni učinak, no od toga na kraju nije bilo ništa. Samo je u sutonu godine obznanjena odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM u 2025.

Naravno, vlast poručuje da je ovo samo dio cjelokupnog rješenja na kojem planiraju raditi. No, godina je duga i sad svi oni koji su radnicima uplaćivali minimalac od 620 KM, a sa doprinosima malo preko 1.000 KM, svakog mjeseca moraju računati na izdvajanje preko 1.700 KM bruto po radniku. I to je ono što je izazvalo najviše bure među poslodavcima, koji traže da se plaćanje doprinosa na to povećanje minimalca zaledi.

Ali Vlada FBiH očekivano računa da će upravo na taj način ostvariti određen priliv sredstava. Takođe vlast je obećala subvencionirati doprinose za obrtnike i malu privredu, najavivši poseban pravilnik o tome. I upravo su sve te nejasnoće ono što stvara pometnju u razumijevanju.

Jer vlast nije saopštila:

Na osnovu kojih parametara je odlučila da minimalac digne na 1.000 KM bez smanjenja doprinosa, kako je i najavljivano?

Da li je vlast uradila mjerenja efekata i da li približno zna kakve će domino reakcije izazvati ova odluka?

Da li vlast ima procjene hoće li doći do otpuštanja radnika, kako tvrde određeni poslodavci?

Da li vlast ima plan šta će uraditi kada sindikati uskoro počnu tražiti usklađivanje kolektivnih ugovora sa rastom minimalne plate? Zna li vlada koliko će to biti opterećenje za sve budžete u FBiH, dakle i one kantonalne?

Da li vlast ima analize koliko će se ova odluka odraziti na socijalna davanja, s obzirom da su mnoga od tih davanja vezana za rast minimalne plate?

Može li to sve izdržati budžet FBiH, ali i kantonalni budžeti?

Zašto Vlada FBiH nije dala rok za usvajanje kompletnog seta fiskalnih zakona? Šta ako se ti zakoni ne usvoje ni u 2025. godini?

Da li će i koliko rasti primanja radnika koji nisu primali minimalnu platu? Može li to izdržati privreda, a posebno federalni i kantonalni budžeti? Kako će se to odraziti na investicije?

Pitanja je mnogo, iz Vlade FBiH vrlo malo odgovora, ali jedno je sigurno; Svi žele povećanje rasta plata za radnike, samo je pitanje kako to izvesti bez rasterećenja doprinosa na platu.

Podsjetimo, prema posljednjim podacima skoro 100.000 radnika prima minimalnu platu. Svi oni bi od januarske plate trebali dobiti povećanje primanja. A poslodavci povećanje bruto plaćanja.

U svakom slučaju ova mjera će od aktuelne Vlade FBiH napraviti ili totalne gubitnike ili heroje, a posljedice će neminovno svi osjetiti.

Foto: n1info.ba

Izvor: klix.ba