1993. godine, na preporuku Generalne konferencije organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), 3. maj je proglašen Svjetskim danom slobode medija. Svake godine ovaj dan podsjeća vlade na potrebu da poštuju svoju posvećenost slobodi medija.

Ova 30. godišnjica Svjetskog dana slobode medija ima poseban odjek jer se poklapa sa 75. godišnjicom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima – prve globalne obaveze država da štite građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava svih svuda, na osnovu o urođenom dostojanstvu svakog ljudskog bića.

Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja sadržano je u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i uključuje „slobodu da se ne ometaju mišljenja i da se traže, primaju i širi informacije i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice “ (član 19.).

Prepoznajući nedjeljivost svih ljudskih prava, ovogodišnji Svjetski dan slobode medija stavlja u središte pažnje pravo na slobodu izražavanja kao pokretača svih drugih ljudskih prava.

Sloboda izražavanja omogućava ostvarivanje drugih ljudskih prava, uključujući učešće u javnim poslovima (kao što je pravo glasa) i u kulturnom životu, mirnom okupljanju i udruživanju, obrazovanju, slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti, povoljnim uslovima rada i zdravlje.

Pandemija COVID-19 naglasila je važnost pristupa pouzdanim informacijama. Zaista, tokom te krize, informacije su bile pitanje života.

UNESCO promoviše “informacije kao javno dobro”, naglašavajući posebnu ulogu novinarstva u proizvodnji provjerenih informacija od javnog interesa.

Nažalost, Ujedinjene nacije su izvijestile da su prijetnje i napadi na novinare i medijske radnike u porastu. Prema izvještaju UNESCO-a 2021/2022 o svjetskim trendovima u slobodi izražavanja i razvoju medija, od 2016. do 2021. godine 455 novinara je ubijeno zbog svog rada, dok je 85% svjetske populacije iskusilo pad slobode štampe u svojoj zemlji.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zabrinute su zbog sve izazovnijeg okruženja za slobodu medija i sigurnost novinara.

U izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini objavljenom 2022. godine , Ured Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini primjećuje da se novinari sve više suočavaju s političkim i ekonomskim pritiscima, fizičkim i verbalni napadima, prijetnjama, uključujući prijetnje smrću, uznemiravanje na internetu i druge oblike zastrašivanja. Prema podacima Udruženja BH novinari, politički pritisci i napadi na novinare i nezavisne medije u 2022. godini porasli su za 40 posto u odnosu na 2021. godinu, a verbalne prijetnje, prijetnje smrću i govor mržnje porasli su za 137 posto.

U izvještaju se takođe ističe sve veća upotreba tužbi za klevetu kao alata zastrašivanja i pritiska, posebno od strane javnih ličnosti. U julu 2020. godine, Linija za besplatnu pomoć medijima registrovala je 289 neriješenih tužbi za klevetu protiv novinara i medija, od kojih su 80% pokrenuli političari.

Posljednjih mjeseci, zakonodavne inicijative za rekriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj izazvale su ozbiljnu zabrinutost zbog značajne erozije prostora za slobodnu i sigurnu javnu debatu. Specijalni izvjestilac za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja i Specijalni izvjestilac za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja uputili su saopštenje vlastima u kojem ih pozivaju da povuku nacrt zakona.

Nekoliko mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozorilo je na kriminalizaciju klevete. Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 76/173 iz 2021., koju podržava Bosna i Hercegovina, vlade se pozivaju da osiguraju da se zakoni o kleveti ne zloupotrebljavaju za cenzuru i miješanje u rad novinara.

Vlasti, na bilo kom nivou upravljanja, u Bosni i Hercegovini su dužne da podržavaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Zaštita slobode izražavanja i slobode medija takođe su uvjet za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju sve nadležne vlasti u cijeloj zemlji da dalje promovišu i štite pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, u cijeloj zemlji, da osiguraju da ne dođe do nazadovanja u uživanju ovog prava, te da stvore uslove za slobodno i sigurno izražavanje i učešće aktera civilnog društva i građana. To uključuje osiguravanje efikasne zaštite novinara, brze, nepristrasne i temeljite istrage o svim napadima (offline i online) na njih i medijske kuće, suzdržavanje od javnog diskreditiranja novinara i drugih aktera civilnog društva i instrumentalizacija zakona kako bi se ućutkali kritičari.

Ingrid MacDonald
Rezidentna koodinatorka UN-a u Bosni I Hercegovini

Siniša Šešum
Šef UNESCO kancelarije u Sarajevu

Frontal