Prije četiri godine izgubio je od Šefika Džaferovića, kandidata SDA. Tada je imao podršku SDP-a i manje Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA).

Važi i predstavlja se kao građanski kandidat iako su mu podršku dale i neke desničarske stranke poput Narod i pravda (NiP) Elmedina Konakovića i SBB Fahrudina Radončića, koje su se otvoreno zalagale za etničke podjele i HDZ-ov model izbornog zakona.

Radončić se tokom kampanje predstavljao kao Bećirovićev investitor.

Za razliku od lidera stranaka koje su ga kandidovale, Bećirović se više puta izjasnio protiv etničkog i diskriminatorskog principa – legitimno predstavljanje naroda.

Ljetos je podržao proteste građana pred OHR-om iako će samo par dana kasnije, komentarišući mogućnost nametanja izbornog zakona, reći kako vjeruje u neutralnost međunarodne zajednice. Uprkos činjenici da izmjene izbornog zakona koje je u nedjelju veče nametnuo Šmit odgovaraju HDZ BiH o čemu su mediji duže pisali a što je nedavno potvrdio i zvanični Zagreb.

Svoju zvaničnu predizbornu kampanju počeo je na tribini stranke Konakovića, nekadašnjeg člana Izetbegovićevog SDA, a ne matičnog SDP-a.

NiP je stranka koja je podržavala “etničko predstavnjanje” i nametanje izbornog zakona od strane Šmita koji ide na ruku HDZ-u.

To je i razlog što su ga i upoređivali sa premijerom Crne Gore u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem kome je, ispostavilo se, važnije srpsko legitimno predstavljanje u Crnoj Gori, od građanske Crne Gore.

Dio javnosti u BiH zamjera mu „flagrantnu izdaju državnih interesa“ na pitanju Zakona o prebivalištu kada je 2012. nakon prijetnji Milorada Dodika da će biti smijenjen sa pozicije predsjedavajućeg Parlamenta BiH, u strahu, na kraju glasao za zakon po kojem je prognanom bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu iz Republike Srpske onemogućeno da glasaju na izborima u BiH.

Takođe mu se zamijeraju i brojne neralizovane populističke inicijative kao što je ona za navodni povratak Sutorine iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, što je prijetilo da izazove međunarodni skandal i naruši dobre odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, obzirom da BiH od svih susjednih država jedino sa Crnom Gorom ima riješeno pitanje državne granice.

U nedjelju uveče Bećirović je, međutim, uputio poruku cijelom regionu, a posebno ljudima u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.

„Prije 32 godine, Titova Jugoslavija bila je ispred Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Rumunije i Bugarske. Devedesete su ostavile razorne posljedice. Pozivam sve u regionu, a posebno donosioce odluka, da se uozbiljimo zbog ljudi, da počnemo sarađivati iskreno i ravnopravno“. Bilo kakva nestabilnost, dodao je, vratila bi nas sve zajedno u srednji vijek.

„Ljudima u Podgorici i Crnoj Gori želim poručiti – u Bosni i Hercegovini imate iskrene prijatelje. Imaćemo najbolju moguću saradnju koju smo ikada do sada imali”, dodao je Bećirović.

Protekle četiri godine proveo je u klupama Doma naroda Parlamenta BiH, i nije učestovao, niti iskazao volju da učestvuje u ključnim političkim procesima, i teškim političkim bitkama u Bosni i Hercegovini, a koje su se ticale izmjena Izbornog zakona, NATO-a, pokušaja oduzimanja državnih nadležnosti od strane Republike Srpske, u bitkama za deblokadu institucija BiH, finansiranja izbora, kao ni uspješnom diplomatskom nadmudrivanju bosanske politike sa Hrvatskom, pa na kraju i sa Rusijom i njenim ekspoziturama u BiH i na Zapadnom Balkanu.

U finišu kampanje napustio je jednu TV debatu samo zato što se Izetbegović nije pojavio u studiju. Posebnu pažnju privukla je činjnica da je omalovažio drugog protivkandidata  Hadžikadića ali i javnost koja je iščekivala da će bar dvojica kandidata debatovati o gorućim pitanjima u državi.

Od 1993. je član SDP dok je mandat poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH prvi put osvojio 1998.

Rođen je 1975. u Tuzli. Istoričar je po obrazovanju. Docent je na Filozofskom fakultetu u Tuzli od 2010.

Odlukom Komisije za odlučivanje o sukobu interesa iz novembra 2017, Bećirović je povrijedio Zakon o sukoba interesa u institucijama BiH i plata mu je umanjena za 10 odsto.

Njegova majka Jasminka bila je članica nadzornog odbora firme Tehnograd-company d.o.o. Tuzla. Ova firma je od 2013. do 2016. sklopila ugovore čija je vrednost veća od 5.000 KM, stoji u zvaničnoj biografiji.

Oženjen je Mirelom sa kojom ima Danisa i Enu-Miu.

Izvor: danas.rs