Tim povodom će u 11časova u crkvi Svetog Marka biti služen parastos, a potom će položeno cvijeće na spomen stradalim Srbima u tašmajdanskom parku, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas".

Iz "Veritasa" podsjećaju da se danas navršava 27 godina od kada su Oružane snage Hrvatske u akciji "Bljesak" sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN, protjerale 15.000 Srba, dok su 283 osobe ubijene ili se vode kao nestale, među kojima 56 žena i osmoro djece do 14 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 165 osoba. Kao nestali, još se vodi 118 osoba, od kojih je 51 civil, uključujući i 23 žene.

-Protiv zapadnoslavonskih Srba je 1. maja 1995. godine krenulo više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a zaštitne snage UN su se povukle na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru - podsjećaju iz "Veritasa".

Navode da su Srbi Zapadne Slavonije, sjećajući se Jasenovca 1941. godine i Pakračke Poljane 1991. godine, krenuli u egzodus prema Republici Srpskoj.

Na putu prema "mostu spasa" do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.

Oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

Hrvatski sudovi su osudili veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za ratne zločine koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne "Lore" u Splitu.

Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.

-Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, prevezeni u Republiku Srpsku i Srbiju, od kojih se do sada vratilo tek oko hiljadu i po ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po cijelom svijetu - navode iz "Veritasa".

Rezolucijom 994 od 17. maja 1995. godine Savjet bezbjednosti UN je zatražio od Hrvatske da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.

Hrvatska je ignorisala ovu rezoluciju, jer nije imala ultimativan karakter niti je propisivala kaznene mjere za neispunjavanje obaveza.

-Sve ove činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što ni Savjet bezbjednosti nikada Hrvatskoj nije uveo sankcije zato što je, kao članica UN, izvršila agresiju na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala - ističu iz "Veritasa".

Podsjećaju da je Haško tužilaštvo 25. jula 1995. godine optužilo tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Martića zbog toga što je 2. i 3. maja 1995. godine "za odmazdu izdao naređenje vojnim organima da granatiraju Zagreb", usljed čega je poginulo šest civila, jer se pri tom "nije pridržavao zakona i običaja koji regulišu vođenje rata". Za to krivično djelo ga je Haški tribunal pravosnažno i osudio na 35 godina zatvora.

Pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u akciji "Bljesak", koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze.

Iz "Veritasa" podsjećaju da je u avgustu prošle godine iz Tužilaštva BiH u Hrvatsku upućena zamolnica da joj BiH ustupi krivično gonjenje protiv 14 hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji "Bljesak", inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbjednosti Banjaluka iz 2006. i 2007. godine.

Tu zamolnicu je Vlada Hrvatske odbila po hitnom postupku uz obrazloženje da "dokumentacija i materijal koji su dostavljeni ne daju nikakav osnov za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj".

Sa druge strane, podsjeća "Veritas", u martu 2020. godine na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon višegodišnjeg postupka, nepravosnažno su u odsustvu osuđeni Milan Martić na sedam godina zatvora, i komandant Srpske vojske Krajine Milan Čeleketić na 20 godina zatvora, zbog "osvetničkog raketiranja Zagreba i Karlovca nakon akcije `Bljesak`", iako su ispaljivanje raketa naredili u toku izvođenja hrvatske agresije i kao upozorenje agresorima da obustave napad na srpsku oblast pod zaštitom UN.

"Veritas" izražava žaljenje zbog svih ratnih žrtava, uz napomenu da već 27 godina postavlja pitanja ko i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procjenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata.

Izvor: srna.rs