„Krimski referendum je bio zakonit. Ukrajina je zbog puča u februaru 2014. godine izgubila svoju državnost. Narod Krima je imao pravo sa samostalnu odluku – da ostane uz Ukrajinu ili da se vrati pod nadležnost Rusije, jer je u tom trenutku Krim bio nezavistan region u sastavu Ukrajine“, istakao je Veber.

Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve „aneksije“ poluostrva kao što tvrde Ukrajina i zapadne zemlje.

„Nije bilo nikakve aneksije. Narod je sam riješio da se vrati u Rusiju. Aneksija bi postojala da je Rusija bez referenduma uvela vojsku i nasilno zauzela poluostrvo. Znamo da su Krimljani dobrovoljno glasali na referendumu, na ulicama je bila proslava pod nazivom 'Vratili smo se domovinu'“, rekao je političar.

On je uvjeren da će Zapad biti prinuđen da prizna Krim.

„Kada zapadnim zemljama dosade njihove laži da su krimski Tatari i druge male nacionalnosti ugnjetavani na poluostrvu, one će biti primorane da priznaju da je Krim ruski“, smatra norveški političar.

Kako je rekao, danas je Krim poluostrvo mira i međusobnog razumijevanja među narodima.

„Vjerujem da će doći vrijeme kada će stanovnici Krima s ruskim pasošima moći da putuju svuda po svijetu. Kada Zapad prizna Krim kao dio Rusije, svi prijatelji Krimljana će iz različitih zemalja svijeta doći i slaviće se kao prije sedam godina“, dodao je.

Krim u utorak slavi sedmu godišnjicu referenduma koji označava ponovno ujedinjenje poluostrva sa Rusijom. Proslave se održavaju pod parolom „Krimsko proljeće – sedam godina kod kuće“.

On je ušao u sastav Rusije u martu 2014. godine, nakon referenduma održanog poslije državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto glasača Sevastopolja. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom. Prema riječima predsjednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je zatvoreno.

Izvor: rs.sputniknews.com