Govoreći o godišnjici rada aktuelnog Savjeta ministara na čijem je čelu, Tegeltija je u intervjuu Srni rekao da je ova godina apsolutno različita od onoga kako je on zamišljao, o čemu je govorio u svom ekspozeu, i realnog stanja stvari.

“Moja očekivanja su bila da ćemo svi biti fokusirani na ekonomski razvoj i pružanje podrške građanima u BiH u smislu stvaranja boljih uslova za život, kao i na proces integrisanja u EU, ali samo nekoliko mjeseci poslije cijeli proces života i rada, ne samo u BiH već u cijelom svijetu, u potpunosti se promijenio. Od pojave virusa korona sve je bilo podređeno borbi protiv pandemije”, naveo je predsjedavajući Savjeta ministara, podsjetivši da je rad Savjeta ministara dodatno otežala i činjenica da šest mjeseci nisu imali kompletan sastav, jer su mandat počeli bez jednog ministra i jednog zamjenika ministra, a potom je došla i ostavka ministra bezbjednosti.

On je konstatovao da je skoro cijelu 2020. godinu obilježio kovid 19 koji je opredijelio život i rad svih u BiH i svijetu, pa tako i rad Savjeta ministara.

“Mi smo u jednom trenutku došli u situaciju da nemamo praktično drugih aktivnosti već da pratimo procese borbe protiv kovida. Prvo smo, na samom početku pandemije, morali da pružimo podršku zdravstvenom sektoru, a potom je bilo neophodno uspostaviti koridor za snabdjevanje jer su granice bile blokirane. Nije bilo ni uvoza ni izvoza roba i postojala je prijetnja da za nekoliko sedmica ostanemo bez roba i sirovina za domaću proizvodnju, a da proizvod koje imamo ne možemo plasirati na tržištu. Bilo je neophodno da obezbijedimo dodatna finansijska sredstva iz međunarodne zajednice da bi se pružila podrška zdravstvenom sektoru i privredi koja je u jednom trenutku prestala da radi”, pojasnio je Tegeltija.

U početku su, kaže on, morali da donose teške i nepopularne mjere, kao što je zatvarnje granica, uvođenje karantina, da bi zaštitili zdravstveni sektor, odnosno da bi on mogao da se reorganizuje i prilagodi novonastaloj situaciji.

“Uspjeli smo brzo da BiH uvedemo u takozvane 'zelene koridore' u procesu snabdjevanja, tako da nismo imali problema. Išli smo odmah i na brzo obezbjeđivanje sredstava od MMF-a, Evropske komisije i Svjetske banke i u veoma kratkom vremenskom periodu obezbijedili više od 700 miliona evra podrške namijenjenih vladama entiteta da bi one mogle da obezbijede dodatna sredstva za zdravstveni i realni sektor”, pojasnio je Tegeltija i dodao da je u međuvremenu usvojen budžet zajedničkih institucija u kojem je izdvojeno 47 miliona KM podrške za zdravstveni sektor u cijeloj BiH.

Tegeltija je rekao da su međunarodne institucije koje se bave procjenom borbe protiv kovida 19 konstatovale da su sve vlasti u BiH, i vlade Republike Srpske i FBiH i Savjet ministara, adekvatno reagovale.

“Zajedničkim dogovorom i razgovorima sa premijerima i ministrima zdravlja na samom početku pandemije povukli smo ključne poteze i zaštitili zdravstveni sektor, ali i građane od nekontrolisanog unošenja virusa u BiH. Dok je zdravstveni sektor izvršio reorganizaciju i pripremao se i tehnički i organizaciono, mi smo obezbijedili finansijska sredstva za podršku privredi što je dalo dobre rezultate. Ako pogledamo samo broj nezaposlenih u BiH, spadamo u red zemalja sa najmanjim brojem ljudi koji je ostao bez posla u toku pandemije, čemu je doprinio set mjera koje su uvodile vlade entiteta. Sa jedne strane smo se borili za ljudske živote a sa druge smo nastavili borbu za ekonomiju”, istakao je Tegeltija.

On je ocijenio da je u BiH solidan nivo privredne aktivnosti, osim za neke grane kao što su turizam i ugostiteljstvo kojima će i naredne godine biti potrebna podrška.

Tegeltija je naglasio da je zdravstveni sektor i dalje pod pritiskom, ali uspijeva da prihvati sve pacijente i pruži adekvatnu zaštitu, te da je u tom pogledu značajnu ulogu odigrala direktna intervencija u oblast zdravstva.

“Apelujem na sve građane u BiH da svojim ponašanjem ne otežavamo posao zdravstvenim radnicima, već da poštujemo preporučene mjere zaštite jer svi znamo kroz kakave smo procese prolazili i još prolazimo. Pred nama su novogodišnji i božićni praznici i pozivam sve da se suzdržimo od velikih okupljanja i da praznike proslavimo u krugu porodice, jer naše neodgovorno ponašanje može dovesti do rasta broja oboljelih što može napraviti dodatni problem i pritisak”, upozorio je Tegeltija.

Ukoliko BiH uspješno prođe kroz ovaj praznični period i zimsku sezonu, rekao je Tegeltija, to će biti posljednji ozbiljniji šok za zdravstveni sektor.

“Prema svim informacijama kojima raspolažemo, do kraja marta naredne godine očekujemo da će biti dostupna vakcina u BiH i da će poslije toga biti mnogo lakši proces borbe protiv kovida. Što se tiče ekonomije i dalje će biti veoma teško i komplikovano, jer naša ekonomija zavisi i od ekonomija susjednih i zemalja EU, odnosno od te saradnje zavisi naš ukupni ekonomski rast”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, već sada je evidentno da 2021. neće biti godina u kojoj će se lako riješiti problem pandemije.

“Sva očekivanja su usmjerena ka tome da će masovna vakcinacija, koja se očekuje u prvoj polovini naredne godine, ovaj virus staviti pod kontrolu što bi stvorilo pretpostavke za veću ekonomsku aktivnost. Prognoze, koje su radile najveće međunarodne finansijske institucije, govore da bi moglo doći do pozitivnog privrednog rasta u 2021, ali sasvim je sigurno da on neće biti dovoljan da se vratimo na nivo prije pandemije, sa početka ove godine”, naveo je Tegeltija.

Na pitanje da li će BiH uspjeti da kupi vakcinu protiv virusa korona s obzirom da Vlada FBiH nije do predviđenog roka, 15. decembra, uplatila svoj dio sredstava, Tegeltija je rekao da je za njega bilo veliko iznenađenje što federalna vlada nije uplatila taj novac, ističući da je siguran da nije problem u novcu i da Vlada FBiH ima ta sredstva, već u procedurama.

On je pojasnio da je BiH odmah na početku pandemije postala dio globalne mreže EU za nabavku lijekova, medicinskih sredstava i sanitetske opreme i kroz taj proces je postala i dio globalne mreže za nabavku vakcina.

“To je najbolji način da BiH dobije i adekvatnu vakcinu i adekvatnu količinu. U prvom talasu predviđeno je da kupimo oko 1.233.000 vakcina a imali smo obavezu da uplatimo 20 odsto avansa što su uradili i Brčko distrikt i Republika Srpska i FBiH, dok je Savjet ministara preuzeo obavezu plaćanja troškova transporta i skladištenja za cijelu BiH što je oko dva miliona KM.

Ostalih 80 odsto vrijednosti tih vakcina, uz saglasnost premijera entiteta, dogovorili smo da platimo u cjelosti a rok je bio 15. decembra. Nadam se da će Vlada FBiH najkasnije do sutra ispoštovati svoju obavezu i da ćemo dobiti predviđenu količinu vakcina, jer bi bili u problemu ako dobijemo samo trećinu”, rekao je Tegeltija.

On je dodao da će BiH na isti način, kroz sistem sa EU, nabaviti dodatne količine vakcina, te da su trenutne procjene da je potrebno da 50 do 60 odsto građana primi vakcinu.

Govoreći o ostalim aktivnostima Savjeta ministara u proteklom periodu, Tegeltija je u intervjuu Srni rekao da osim borbe sa pandemijom, Savjet ministara je poslije dužeg vremena nastavio proces evropskih integracija koji je bio potpuno blokiran, nakon 12 godina konačno su organizovani izbori u Mostaru, usvojena je Strategija procesuiranja ratnih zločina i Strategija za reformu javne uprave na svim nivoima u BiH, što stvara okvir za nastavak procesa približavanja BiH EU.

“Uspjeli smo usvojiti i metodologiju za izradu programa integrisanja BiH tako da su danas predstavnici Evropske komisije počeli da govore o mogućem datumu dobijanja kandidatskog statusa za BiH. Svi ključni predstavnici EU najavljuju da bi to moglo da bude u prvoj polovini naredne godine. Pred nama je nekoliko zakona za koje smatram da možemo da usvojimo i da uskoro dobijemo kandidatski status”, naveo je Tegeltija.

Upitan da prokomentariše pokušaje opozicionih političkih partija u Srpskoj i FBiH da ospore rezultate rada Savjeta ministara, te da je bilo poziva i za njegovu smjenu i da li ti zahtjevi imaju uporište ili su ti zahtjevi s ciljem prikupljanje političkih poena, Tegeltija je rekao da opozicija ima legitimno pravo da traži ostavku izvršne vlasti na bilo kom nivou, ali da je u najvećem broju slučajeva, pa tako i u ovom - pokušaj skupljanja političkih poena.

“Ono u čemu se mi ne slažemo i gdje imamo suprotne stavove jeste moje viđenje i viđenje opozicije, nažalost i u Srpskoj, o mjestu i ulozi Savjeta ministara. Najveće primjedbe koje se iznose na rad Savjeta ministara jesu one koje nemaju ništa zajedničko sa stvarnim mjestom i ulogom Savjeta ministara”, naveo je predsjedavajući Savjeta ministara.

Prema njegovim riječima, iz politikog Sarajeva najčešće dolaze prijedlozi i sugestije da Savjet ministara treba da povlači poteze koji nisu u njegovoj nadležnosti, gdje prave analogiju između poteza koje povlače vlade nekih drugih država i Savjet ministara.

“Izvršna vlast u BiH je defintivno jasno podijeljena i postoje nadležnosti koje dominantno imaju vlade etiteta a riječ je o realnom životu od obrazovanja, privrede, zdravstva i slično. Više puta sam jasno rekao da svi koji žele da nametnu Savjetu miistara pitanja koja nisu u njegovoj nadležnosti, u meni ne mogu imati partnera, ali isto tako i oni koji pokušavaju da oduzmu bilo koju nadležnost Savjeta ministara koje su definisane zakonom, takođe, nemaju partnera ni u ovom Savjet ministara niti mogu sa mnom postići bilo kakav dogovor”, poručio je Tegeltija.

On je naglasio da je ovaj sastav Savjeta ministara ispunio sve obaveze koje su bile u njegovoj nadležnosti u teškoj borbi protiv pandemije i nijedna aktivnost nije bilo uslovljeno time da nešto nije uradio Savjet ministara

“Sa druge strane, Savjet ministara ne može ispunjavati političke želje iz Sarajeva u smislu da preuzima nadležnosti u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i slično. Ti zahtjevi su usmjereni na to da se vrši dodatna centralizacija, kao što je bio pokušaj na početku mandata prethodnog Savjeta ministara kada je u samom ekspozeu bilo izneseno mnogo stvari koje su vodile ka centralizacija poput formiranja novih ministarstava na nivou BiH, što nije dobilo podršku i vrlo teško da će ikada dobiti”, naglasio je Tegeltija.

On je ponovio da će se aktuelni Savjet ministara kretati u okvirima svojih nadležnosti i onoga što je zakonima definisano.

BiH srednje zadužena zemlja, nema spremnosti da se mijenja politika Centralne banke

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da da BiH, prema svim kriterijumima kojima se mjeri zaduženost, spada u red srednje zaduženih zemalja i čak je na donjoj granici srednje zaduženosti iako se u posljednjoj godini povećao spoljni dug zbog pandemije kovida 19.

“Teško je nekada pratiti ukupnu zaduženost Republike Srpske i FBiH, iako vidim da to neki uporno pokušavaju da iskažu, imajući u vidu ustavno uređenje FBiH koja ima mnogo veći stepen decentralizacije i u tom cijelom procesu nije obuhvaćena kompletna konsolidacija, ali kada govorimo o BiH ona nije zadužena i realno ne postoji opasnost da u ovom trenutku dobije status prezadužene zemlje”, istakao je Tegeltija u intervjuu Srni.

On je dodao da BiH, oba entiteta i Brčko distrikt servisiraju sve svoje obaveze i ne vidi mogućnost da BiH u narednom periodu može da ugrozi svoj ukupni javni dug, bez obzira što neki stručnjaci, kako se predstavljaju, pokušavaju da ga iskažu prema svakom građaninu koliko je ko dužan.

Na pitanje koliko bi BiH mogle pomoći rezerve Centralne banke, koja i u ovim izaovnim vremenima ne mijenja svoju politiku za razliku od drugih centralnih banaka, Tegeltija je rekao da je sasvim sigurno da bi Centralna banka BiH mogla da odigra bolju ulogu, posebno u ovom vremenu borbe sa kovidom, ali da, nažalost, ne postoji spremnost da se pozicija Centralne banke mijenja.

“Ovdje govorim o potencijalu Centralne banke ne sa stanovišta da su to sredstva koja bi bilo ko mogao da dobije kao grant, transfer i slično, već o potencijalu sredstava koja stoje u Centralnoj banci. Teško je to sada definisati jer postoje čvrsti stavovi međunarodnih finansijskih institucija koje insistiraju na sistemu karensi borda u kome se mi danas nalazimo i bila bi ozbiljna rasprava kada bi htjeli da pokrenemo pitanje da li je to dobro rješenje za BiH ili da napustimo sistem karensi borda. U ovom trenutku ne bih da licitiram o tome”, rekao je Tegeltija.

On je naglasio da se ozbiljno govorilo o pitanju rezervi u Centralnoj banci, ali o tome nema saglasnost. “Žao mi je što ne postoji spremnost da se u BiH ozbiljnije otvori rasrava o mjestu i ulozi Centralne banke u ukupnom životu BiH uključujući prije svega finansijski sektor, dok se sa druge strane insistira na tome da imate nekakav registar fizičkih lica u Centralnoj banci koji već imate na nekom drugom mjestu”, dodao je Tegeltija.

Kada je riječ o budžetu zajedničkih institucija, Tegeltija očekuje da će BiH imati budžet do kraja prvog kvartala 2021, ako ne dođe do nekih blokada što, kako kaže, ne bi bila neka novost u BiH.

“Proces izrade budžeta traje, Ministarstvo finansija radi na tome i vrlo brzo će završiti, a mi smo zbog svoje sigurnosti na posljednjoj sjednici usvojili Odluku o privremenom finansiranju za prvo tromjesečje 2021. da ne bi doveli u pitanje bilo kakvo finasiranje, svoje obaveze, plata zaposlenih...”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da sama struktura budžeta u 2021. godini nema prostora za bilo kakve promjene u odnosu na ovu godinu, jer se zajedničke institucije ne zadužuju tako da se ne može intervenisati u nekoj oblasti na osnovu kreditnih sredstava.

“Nama je najvažnije da se obezbijede sredstava za servisiranje spoljnog duga i funkcionisanje institucija jer sve to garantuje stabilnost finansijskog sistema BiH”, pojasnio je Tegeltija.

On je najavio da će i u narednom periodu biti nastavljeno pružanje pomoći zdravstvenom sketoru i podsjetio da je do sada iz budžeta zajedničkih institucija za te namjene izdvojeno 15 miliona KM, te da će još toliko biti obezijeđeno do kraja ove godine.

Govoreći o Zakonu o javnim nabavkama, predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da je cilj ovog zakona da se unaprijedi proces javnih nabavki, da bude transparetniji nego što je sada, te da se izbjegnu problemi koji postoje na relaciji onih koji raspisuju javne pozive i onih koji se na njih prijavljuju.

“Prihvatili smo ideju privrednih komora Republike Srpske i FBiH da pripreme verziju zakona koja će imati podršku poslovne zajednice u cijeloj BiH i da ta verzija sadrži sve što je predviđeno evropskim zakonodavstvom. Prihvatio sam radnu verziju, jer su došli do rješenja kojim će biti otklonjene sve poteškoće a sam proces javnih nabavki biće transparentan. Pri tome, odgovara i poslovnoj zajednici i nadam se da ćemo uskoro imati novi zakon koji će biti u njihovom interesu”, rekao je Tegeltija.

Na pitanje da li je tačna informacija da je Savjet ministara glasao o smjeni ministra inostranih poslova Bisere Turković kako su to prenijeli federalni mediji, Tegeltije je rekao da to apsolutno nije tačno, te pojasnio da odluku o smjeni donosi predsjedavaajući Savjeta ministara koji tu odluku upućuje u parlamentarnu proceduru ili ministar sam podnosi ostavku.

“Definitivno nije tačno da smo glasali o smjeni Turkovićeve. Mi smo, kao što to često radimo, razmatrali zaključak jednog od dva doma Parlamentarne skupštine. Ovaj put je bila inicijativa iz Doma naroda koju je predložila Dušanka Majkić, a bio je u vezi sa MIP-om, odnosno Turkovićevom. Prema proceduri, ministarstvo na koje se inicijativa odnosi i kabinet predsjedvajućeg treba da pripreme informaciju o kojoj se glasa da li je prihvatljiva ili ne. Na naše iznenađenje, na posljednjoj sjednici Turkovićeva i ministri iz reda bošnjačkih naroda su glasali protiv da se uopšte pripremi informcija a onda su to pretvorili u priču o glasanju o smjeni Turkovićeve, što aposlutno nije tačno jer svi znaju kako se donosi odluka o smjeni”, naglasio je Tegeltija.

Govoreći o radu CIK-a BiH i posljednjoj odluci da ne objavi rezultate izbora u Srebrenici i Doboju, kao i izjavi jednog od članova CIK-a da će izbori u ove dvije lokalne zajednice najvjerovatnije biti poništeni, Tegeltija je rekao da su zabrinjavajući medijski istupi pojedinih članova CIK-a koji najavljuju šta će se dešavati sa izbornim rezultatima, a pri tom su u direktnoj funkciji pojedinaca koji su dio izbornog procesa.

“Takvi ljudi uopšte ne bi smjeli da bude u CIK-u i od te institucije zaista očekujem da se vrati svom radu i odluke donosi u skladu sa zakonom i u zakonom definisanom roku”, istakao je Tegeltija.

On je upitao zašto CIK ne donosi odluke o utvrđivanju izbornih rezultata, jer im prolaze rokove i istakao da bi bilo sasvim logično da su donijeli odluku i za Srebrenicu i za Doboj, ma kakva ona bila ali da je donesu i obrazlože.

“Ovakvo ponašanje djeluje kao pokušaj da se donesu odluke koje odgovaraju maloj grupi pojedinaca, a ne biračkoj volji ljudi koji su glasali”, istakao je Tegeltija.

On je podsjetio da su članovi CIK-a izabrani na nezakonit način, da ne ispunjavaju uslove za te pozicije i imaju ozbiljne prepreke da budu uopšte izabrani, dodavši da su postojali opravdani razlozi za sumnju da će CIK raditi profesionalno svoj posao.

“Nažalost, veoma brzo se to potvrdilo. Ubrzo se pojavila ta nejasna situacija koja je rezultirala pomjeranjem roka za održavanje lokalnih izbora. Čak i da prihvatimo da je to bila opravdana odluka CIK-a, nikada je ne možete pravdati ako je donesena mimo zakona, a CIK je mimo svih rokova odgodio izbore”, konstatovao je Tegeltija.

Izvor: SRNA