Šta je rekla Bijela kuća

Prethodna administracija je optužena za bacanje para na bespotrebne stvari. Predsjednik Trump je rekao da mu Elon Musk pomaže u otkrivanju rasipnog trošenja državnog novca, uključujući „8 miliona dolara za pravljenje miševa transrodnima.“

Nije sasvim jasno na šta je Trump tačno mislio, ali izgleda da se referisao na saslušanje iz februara 2025. pododbora kojim je predsjedavala republikanska zastupnica Nancy Mace iz Južne Karoline. Saslušanje je nosilo naslov „Transrodni laboratorijski pacovi i otrovani psići: Nadzor nad trošenjem poreznog novca na okrutnost prema životinjama.“ U uvodnom govoru, Mace se pozvala na prošlogodišnji izvještaj organizacije White Coat Waste Project, čiji je cilj sprečavanje finansiranja testiranja na životinjama iz budžeta. Izveštaj je naveo da je više od 10 miliona dolara poreznih obveznika „bačeno na stvaranje transrodnih miševa, pacova i majmuna u univerzitetskim laboratorijama.“

Ovdje treba zastati i reći da je iznos od 8 miliona dolara u ovim stvarima smiješan. No također i istraživanja za koja ljudi izvan branše ne mogu tako lako vidjeti svrhu, često daju jako važne rezultate i imaju svrhu. Proučavanje tamo nekakvih prabakterija arhea i načina na koje se one štite od virusa izrodilo je CRISPR tehnologiju. Postoji još mnogo istraživanja koja se čine bezvezna, beskorisna i suluda poput rakova koji trče na pokretnoj traci ili koka na kokainu.

O čemu se radi u na ovim uvidima iz Bijele kuće?

Transgender miševi kao woke propagandni element

Istraživanja su rađena na transgenetičkim miševima, genetički modificiranim tako da bolje odražavaju ljudsku fiziologiju kao model-organizmi. Ove miševe nekad zovemo humaniziranim miševima, jer su u njih ubačeni ljudski geni i služe kao model-organizmi, često za proučavanje funkcije i regulacije gena, raka i djelovanja lijekova. Inače, nisu nimalo jeftini, tako da je bolje da vam ne propadne eksperiment. Također ubacivanje ljudskih gena nije jedini način stvaranja GMO miševa – neki geni se mogu isključiti (knock out) bez prenošenja novih gena tj. bez stvaranja transgenetičkog organizma.

Šta kaže nauka? Trans –  trans šta? Transrodno i transgenetički

Iran-Irak, melanin-melatonin, trangeder-trangenetički miševi. Slično zvuči, ali nije isto.

Transgender

Pojam transgender (transrodna osoba) označava osobu čiji rodni identitet ili izražavanje roda nije u skladu sa polom koji im je pripisan pri rođenju. Transrodne osobe mogu, ali ne moraju, prolaziti kroz medicinske ili socijalne tranzicije kako bi uskladile svoj rodni identitet sa svojim tijelom i načinom na koji ih društvo percipira.

Transgenic (transgenetički)

Pojam transgenic (transgenetički, nikako transgenetski, to bi bilo nepravilno) odnosi se na organizme kojima su ubačeni geni iz druge vrste pomoću genetičkog inženjeringa. Ovi geni se nazivaju transgeni i omogućavaju organizmu da izražava određene osobine koje inače ne bi imao.

Primjeri transgenetičkih organizama uključuju:

  • Transgenetičke biljke (npr. soja otporna na herbicide ili riža sa dodatnim vitaminima – zlatna riža sa vitaminom A)
  • Transgenetičke životinje (npr. miševi sa ljudskim genima za medicinska istraživanja)

Dakle, transgender se odnosi na rodni identitet kod ljudi, dok transgenic označava organizme koji su genetički modifikovani ubacivanjem gena iz drugih vrsta.

 

O kakvim je istraživanjima NIH riječ?

No da li su ovi transgenetički miševi korišteni za neka istraživanja vezana za promjenu spola i uopšte rod? Da li su miševi učestvovali u mrskim rodnim studijama?

Nacionalni institut za rak dodijelio je 299.940 dolara jednom projektu 2023. godine za poređenje stope raka dojke kod ženki miševa i onih koje su primale terapiju testosteronom. Regulacija hormona u razvoju dojki slična je kod miševa i ljudi, a istraživanje omogućava brže rezultate nego dugoročne studije na ljudima.

Nacionalni institut za alergije i infektivne bolesti dodijelio je ukupno 455.120 dolara za dva projekta u fiskalnim godinama 2023. i 2024. kako bi ispitali razlike u djelovanju HIV vakcine kod miševa koji su primali hormonsku terapiju suprotnog pola. Cilj istraživanja je razvoj HIV vakcine koja će biti što efikasnija uz minimalne nuspojave. Ovi miševi na hormonskoj terapiji su možda najbliže nečemu što bismo nazvali transgender miševi.

Od istraživanja navedenih u saopštenju, najveći iznos, od nešto malo više od $3 miliona išao je na istraživanje astme, odnosno razlika u simptomima astme kod različitih spolova. Ovo istraživanje ispitivalo je kako estrogeni utiču na upalne mehanizme kod astme i kako se ti efekti razlikuju između muškaraca i žena. Istraživači koriste mišje modele i ljudske ćelije kako bi utvrdili ulogu polnih hromosoma i hormona u astmi, uključujući i uticaj terapije estrogenom kod trans žena. Poseban fokus je bio na tome kako estrogeni aktiviraju različite upalne puteve putem estrogenskih receptora u plućima. Cilj je bio razviti bolje, polno i rodno prilagođene terapije za liječenje i prevenciju astme kod cis i trans žena.

U toku 2024. i 2025. trebalo je da se odvija projekat koji je finansirao NIH u kojem bi se utvrđivale razlike u zacljeivanju rana kod žena i muškaraca. Negdje oko $ 250 000 vrijedan grant. Ova saznanja bi mogla jako koristiti vojsci, primjerice. Upravo su istraživanja spolnih razlika dovela do toga da se utvrdi kako žene bolje podnose hemoragijski šok od muškaraca, što je na kraju otvorilo put ulasku žena u vojsku.

Na fektčekiranja koja je uradio CNN (ali i NBC i još neke medijske kuće) iz Bijele kuće je reagovano, citat:

„Gubitnici iz lažnih vijesti na CNN-u odmah su pokušali provjeriti činjenice, ali predsjednik Trump je bio u pravu (kao i obično).” 

Ova rečenica stilom nimalo ne odgovara registru službene komunikacije političkog aktera bilo koje vlade, odnosno stilu službenog saopštenja. Nije isključeno da ju je diktirao sam Elon Musk u pauzi između odabira sljedeće žene – inkubatora za IVF u kojem će odabrati selekcijom ćelija još jednog muškog nasljednika, bez potrebe za zamornim i energetski neefikasnim seksom.

Istraživanja koja na prvi pogled djeluju neobično često imaju ključnu ulogu u razumijevanju biologije i medicine, poput transgenetičkih miševa koji pomažu u istraživanju hormonskih terapija, genetike i liječenja endokrinih poremećaja. Takvi eksperimenti mogu dovesti do važnih otkrića u liječenju bolesti poput dijabetesa, neplodnosti ili raka. Iako djeluju kao bespotrebno trošenje novca, dugoročno mogu donijeti medicinske i naučne inovacije koje poboljšavaju ljudsko zdravlje.

 

Izvor: naukagovori.ba