"Privredni oporavak je globalno uslovljen raspletom zdravstvene situacije i tako će biti sve do okončanja krize. Vidljivo je da se tržišta otvaraju i privredni tokovi normalizuju, ali će za povratak na nekadašnje stanje biti potrebno još dosta vremena. Naročito treba imati u vidu da oporavak uslovljava potražnja za našim proizvodima na inostranim tržištima", rekao je Petričević za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, do tada će se mala i srednja preduzeća nalaziti pred izazovom, a to je da moraju osmisliti drugačiji poslovni model, preusmjeriti proizvodnju ili se preorijentisati na drugo tržište.

Govoreći o koracima koje je Vlada Srpske preduzela u prvom naletu krize usljed virusa korona, Petričević je rekao da Vlada nastoji da održi balans između zdravstvenog i ekonomskog segmenta, kako nijedan ne bi bio iscrpljen do krajnjih mjera.

"Već sredinom marta su uvedene brojne mjere podrške poslodavcima i radnicima, kojima se nastojala rasteretiti privreda, te smatram da je Vlada imala pravovremeni ekonomski odgovor na prvi udar krize. Uprkos tome što nemamo monetarnu i fiskalnu samostalnost, ulažu se znatna sredstva kako bi se ublažile posljedice pandemije. Projektovani pad BDP-a je manji u odnosu na zemlje regiona koje se već nalaze na pragu duboke recesije", naveo je Petričević.

On je ocijenio da je, zahvaljujući mjerama Vlade i razumijevanju poslodavaca, održan nivo zaposlenosti, dodajući da je vidljivo da dolazi do blagog poboljšanja situacije, što potvrđuje povećanje prometa industrije u junu za 2,6 odsto u odnosu na maj, sa rastom od 4,9 odsto na stranom tržištu.

Odgovarajući na pitanje kakve efekte očekuje od kreditnih linija koje će dobiti privrednici i kada bi plasman mogao da počne, on je rekao da su 6. avgusta potpisani ugovori sa bankama koje učestvuju u programu podrške mikro, malim i srednjim preduzećima, a da će krediti do 250.000 KM uz niže kamatne stope i grejs period do 12 mjeseci biti dobar zamajac za nastavak poslovanja.

"Ovo su značajna sredstva jer će privrednici u Srpskoj za tekuću likvidnost imati na raspolaganju ukupno 238 miliona KM, a Garantni fond će u ime Republike Srpske davati garancije za te kredite do 70 odsto glavnice", pojasnio je Petričević.

On je naveo da je Vlada Republike Srpske isplatila ukupno 3,2 miliona KM za 13.000 radnika na ime podsticaja za povećanje plate za prvi obračunski period u 2019. godini.

"S obzirom na to da analiza efekata dodjele sredstava podsticaja za povećanje plata ukazuje na pozitivna kretanja, smatram da su postignuti veoma dobri rezultati. Došlo je do povećanje plata za 20 odsto u odnosu na iznos plate u martu 2019. godine kod privrednih subjekata koji su ostvarili pravo na podsticaj, kao i nešto veći prihodi od doprinosa, a tu je i rast broja zaposlenih", rekao je Petričević.

Kada je riječ o zadržavanju radnika u Srpskoj, Petričević je naveo da je jedan od načina primjena Zakona o podsticajima, zahvaljujući kojem Srpska bilježi rast prosječne neto plate u ovoj godini, koja trenutno iznosi 958 KM.

On je naveo da za razliku od zemalja članica EU Srpska nema na raspolaganju milijarde evra pomoći od Evropske centralne banke, ali je, kako ističe, dobra vijest to što je najveći paket pomoći namijenjen državama sa kojima Srpska ima najveću razmjenu, pa će posljedično njihova ekonomska stabilizacija dovesti do normalizacije privrednih tokova.

Petričević je rekao da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom, te da će se, nakon usaglašavanja stavova sa Ministarstvom finansija i Investiciono-razvojnom bankom, koji aktivno učestvuju u ovom aranžmanu, znati da li Srpska može računati na sredstva za podršku privrednim subjektima koji su pogođeni negativnim uticajima epidemije virusa korona.

Izvor: SRNA