Kako piše Bi-Bi-Si, više od 150 različitih lijekova se istražuje širom svijeta, a većina njih su već postojeći lijekovi čiji se uticaj na virus ispituje.

Dosadašnje istraživanje obuhvata tri velike grupe lijekova, i to, antivirusne lijekove koji direktno utiču na replikaciju virusa u tijelu, lijekovi koji smanjuju reakciju imunološkog sistema, s obzirom da pacijenti postanu ozbiljno bolesni kada dođe do burne reakcije imunološkog sistema, jer takva reakcija prouzrokuje dodatnu štetu organizmu, i treća grupa su antitijela, da li iz krvi osobe koja je preboljela bolest ili sintetički stvorena u laboratoriji.

Prema riječima doktora Brusa Ejlvorda iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), jedini lijek koji je pokazao efikasnost u borbi protiv SARS-CoV-2 je remdesivir, prvobitno namijenjen u liječenju ebole, a neobjavljeni rezultati studije Univerziteta u Čikagu takođe ukazuju na efikasnost ovog lijeka.

Kada je riječ o hlorokinu,  i njegovom derivatu hidroksihlorokinu, postoje određene naznake njegovog antivirusnog i imunosupresivnog dejstva. Laboratorijski testovi su pokazali da hlorokin može da inhibiše SARS-CoV-2, a tu su i svjedočenja nekih ljekara koji tvrde da hlorokin pomaže pacijentima. Međutim, SZO tvrdi da nema konkretnih dokaza o efikasnosti ovog lijeka.

Takođe, ispituje se dejstvo beta interferona, s obzirom da smanjuje zapaljenske procese, a koristi se u liječenju multiple skleroze. Interferoni su supstance koje naše tijelo otpušta kada je suočeno sa virusom. Pored interferona, u Britaniji se ispituje dejstvo deksametazona, vrstu stereoida koji ima anti-inflamatorno dejstvo.

Još jedna terapija koja se ispituje u liječenju COVID-19 je kovalescentna plazma, to jest, korištenje antitijela iz plazme osobe koja je preboljela COVID-19 i tako stekla antitijela za borbu protiv virusa.

Adekvatna terapija će spasiti živote, čineći COVID-19 blagim oboljenjem, što dalje omogućava popuštanje restriktivnih mjera i njihovo ukidanje. Zato je značajan  pronalazak odgovarajućeg lijeka ili vakcine.

Frontal/D.M.