Protiv namjere Hrvatske da na toj lokaciji odlaže nuklearni otpad su svi u BiH, a iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske juče su poručili za “Glas Srpske” da je stav Srpske jasan te dodali da još nema konkretnih radnji na lokaciji na koju Hrvatska ozbiljno računa.

- Naš stav je jasan. Treba što prije formirati ekspertske timove, o kojima je bilo riječi i na nedavnom sastanku u Sarajevu, a koji bi radili na zaštiti interesa BiH ako budemo morali da reagujemo međunarodnom arbitražom. Taj tim je veoma bitan jer, ako nastave sa tom lokacijom, dužni su da izrade studiju uticaja na životnu sredinu i oni tu moraju, na osnovu konvencija koje su potpisale i BiH i Hrvatska, da u tu priču uključe i BiH kao pogođenu stranu - kazali su u tom resoru.

Najbolje bi bilo, dodali su, da Hrvatska odustane od te ideje.

- Strašno je da Hrvatska i dalje ne obavještava BiH o svojim aktivnostima. Sve saznajemo prateći zvanične stranice njihovih institucija. Znali smo da je to tačka dnevnog reda Sabora, da je o tome raspravljala i tamošnja Vlada. Jednostavno, pratimo sve da nas ne bi zatekli - zaključili su u tom ministarstvu.

Hrvatska i Slovenija prošle godine nisu postigle dogovor o zajedničkom skladištenju otpada iz nuklearne elektrane “Krško”, a kao najizglednija lokacija za buduće skladište je bivša kasarna “Čerkezovac” na Trgovskoj gori u opštini Dvor, koja se nalazi u pograničnom pojasu sa BiH.

Hrvatska je vlasnik polovine nuklearne elektrane “Krško” u Sloveniji i do 2023. godine mora da preuzme polovinu otpada, a Hrvatski sabor je, naime, dao saglasnost za treću reviziju programa, prema kojem ta kasarna ostaje preferentna lokacija za odlaganje opasnog otpada.

Sabor je dao saglasnost za treću reviziju programa razgradnje elektrane “Krško” i za treću reviziju programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva te elektrane.

Revizija predviđa strategiju brze razgradnje elektrane s rastavljanjem i uklanjanjem dijelova, sistema i konstrukcija odmah po prestanku rada postrojenja 2043. godine. U dokumentu koji je podržao Sabor navedeno je da će hrvatska polovina radioaktivnog otpada biti pakovana u betonske kontejnere, koji će biti pohranjeni u dugoročno skladište, koje će početi da radi 2023. godine, a kasnije će biti odlagano u odgovarajuće odlagalište koje će biti uspostavljeno u Hrvatskoj i početi s radom 2051. godine.

Planirano odlagalište otpada je na Trgovskoj gori u hrvatskoj opštini Dvor, u neposrednoj blizini Novog Grada, što je 900 metara od zaštićenog područja - Parka prirode “Una”, koji je formiran lani odlukom Vlade RS kao još jedan odbrambeni mehanizam Republike Srpske, što bi ugrožavalo više od 250.000 stanovnika u slivu ove rijeke.

Izvor: glassrpske