Ali sa francuskim predsjednikom koji ga naziva "klinčki mrtvim", turskim vođom koji napada saveznike SAD-a i kupuje rusko oružje, i američkim predsjednikom koji dovodi u pitanje cjelokupnu premisu supersile u odbrani Zapada - politička budućnost NATO-a rijetko je, ako i ikada, izgledala prilično diskutabilno.

"Pitanje je, dok proslavljamo 70 godina, mašemo li u susret slavlju ili ljudi misle da se utapamo?", rekao je visoki evropski diplomata NATO-a.

Kraljica Elizabeta ugostiće vođe u Bakingemskoj palati, ali čak i britanski domaćini, generacijama najizrazitiji prvaci trans-atlantskog partnerstva koje NATO predstavlja, razjedinjeni su zbog svog projekta napuštanja EU i ometeni izborima koji se održavaju sljedeće sedmice.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da je, uprkos svađama koje su dospjele na naslovnice, savez dobrog zdravstvenog stanja, ojačavši svoju sposobnost da izvrši svoju osnovnu misiju odbrane Evrope nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

"Suočeni smo s paradoksom", rekao je Stoltenberg agenciji Rojters. "Da, imamo neke razlike, ali stvarnost je da sada radimo više zajednički nego proteklih godina."

Evropa, Turska i Kanada založiće 400 milijardi dolara za troškove odbrane do 2024. godine, a cilj im je da umire predsjednika Donalda Trampa koji odavno govori kako američki saveznici trebaju trošiti više na zajedničku odbranu.

Lideri će se takođe složiti s novim budžetom za period  2021. - 2024.  koji smanjuje američki doprinos za finansiranje samog saveza. Po prvi put odobriće novu strategiju za nadgledanje rastuće vojne aktivnosti Kine i imenovati svemir kao područje ratovanja, zajedno sa vazduhom, kopnom, morem i računarskim mrežama.

Ipak, saveznici sa još uvijek bolnim sjećanjima na obračun sa Trampom na posljednjem samitu NATO-a u julu 2018. godine, sada će se takođe morati boriti sa još dva prisutna predsjednika koji su osujetili NATO: francuskim Emanuelom Makronom i turskim Tajipom Erdoganom.

Makron je izazvao jezu kod saveznika prošlog mjeseca kada je javno doveo u pitanje NATO-ov centralni stav da je napad na jednu članicu napad protiv svih.

Frustriranost na povlačenje američkih trupa u Siriji u oktobru, što je bilo uvertira za jednostranu ofanzivu Turske na sjever Sirije, navela je Makrona da taj savez opiše kao "doživljavanje moždane smrti", budući da je izrazio nedostatak strategije.

Erdogan se drži politike poražavanja kurdskih boraca u Siriji koji su se borili zajedno sa SAD-om, čak zadržavajući odobrenje vojnih planova NATO-a za odbranu Baltika i Poljske u znak protesta. Takođe, prkosio je svojim saveznicima kupujući ruske protivazdušne rakete uprkos prijetnji američkim sankcijama.

Istočni Evropljani razmišljaju hoće li se suprotstaviti Erdoganu na samitu u Londonu, rekao je jedan visoki diplomata, ali im treba i njegova podrška u vezi s Rusijom, koja je razvila nove projektile koji bi mogli pogoditi Europu.

Francusko-njemački prijedlog stvorio bi grupu uglednih ličnosti za razmatranje buduće političke uloge saveza, podnoseći izvještaj do sljedećeg zakazanog samita krajem 2021.

Opreznost u vezi Rusije može se pokazati ujedinjujućim faktorom, ukazali su diplomati. Lideri će izdati izjavu kojom će osuditi aneksiju Moskve Krim i njegovu vojnu izgradnju, te ponovno uputiti na zajedničko zalaganje u odbrani saveza.

Frontal