Preslušavajući arhiviranu kolekciju doniranih zvučnih zapisa sa radija, istraživači su naišli na ženski glas koji opisuje umjetnika Dijega Rivieru i smatraju da glas pripada Fridi Kalo. Audio zapis dug 90 sekundi iz pilot epizode meksičkog radio programa "Neženja" iz 1950. godine opisuje Rivieru kao: "Veliko i krupno dijete, prijateljskog lika i tužnog pogleda".

"Njegove istaknute, tamne i inteligentne oči i pogled teško je zadržati", čuje se na snimku. Ovaj tekst ispričan je ženskim glasom, za koji se vjeruje da je pripadao Fridi Kalo, supruzi i profesionalnoj partnerki u slikarstvu Dijega Riviere.

Audio zapis datira iz perioda oko 1953. ili 1954. godine, a sagovornica je predstavljena kao slikarka koje više nema. Frida Kalo je preminula malo prije emitovanja radio programa, 13. jula 1954. godine, u 47. godini.

Pronađen audio zapis mora da prođe dalja istraživanja u koja će biti uključeni eksperti iz različitih oblasti, poput zvaničnika iz biblioteke zvuka, inženjere, audio stručnjake, pa čak i žive izvore.

"Prije nego što umjetnička zajednica donese bilo kakve zaključke, mora da prođe dug put istraživanja i da u prosuđivanju bude striktna", rekla je direktorka muzeja "Frida Kalo", Hilda Truhilo.

Poznato je da je pred kraj života Frida Kalo bila veoma bolesna, a kao neko ko je bio strastveni pušač i konzumer alkohola, pretpostavlja se da je njen glas u skladu sa tim bio "ispucaliji" i "dublji". S druge strane, glas koji se čuje na zvučnom zapisu je glatak i nežniji.

"Postoji nekoliko faktora koji ukazuju na to da sagovornica u radijskom programu nije profesionalac: Pravi pauze kako bi uzela vazduh, što nije odlika profesionalaca, kao i to što pomalo šuška dok govori", objasnila je Sonia Korona iz španskog dnevnog lista El Paz.

Rođaka i potomak Fride Kalo, Mara de Anda, istakla je da u porodičnoj arhivi ne postoji ništa slično. Ona vjeruje da je u odnosu na zabeležen audio snimak Frida Kalo imala znatno grublji glas.

Kalo je bila jedna od najpoznatijih umjetnica Meksika. Poznata je po auto-portretima i drugim radovima zbog kojih se smatra jednom od ikona feminizma. Kombinovala je nadrealizam sa grafičkim elementima odgovarajući na pitanja o identitetu, polu, rasi i klasama.

Kao mlada, dvadesetjednogodišnja umjetnica, platila je da posjeti studio znatno starijeg umjetnika Dijega Riviere kako bi dobila profesionalne savjete. Njihova veza bila je burna, s obzirom na Dijegovu sklonost ka aferama.

Izvor: b92