Savjetnik predsjednika Srbije Dragutin Matanović rekao je da je za njega suština u tome što je bombardovanje Jugoslavije bilo izvedeno mimo odluke Ujedinjenih nacija, a agresija na Jugoslaviju bio je prvi korak novog svjetskog poretka koji su uspostavile SAD i u tom je smislu naveo globalizaciju u kojoj, kaže, male države gube pravo da samostalno odlučuju.

Rezultate toga, kako je rekao, vidjećemo 2022,23. godine, a njegova je prognoza sljedeća:

„Putin će biti na vlasti, kineski lider će biti na vlasti, NJemačka će imati novog kancelara, predviđam da će (Donald) Tramp biti na vlasti i tada će se odlučiti da li će svijet ići u konflikt ili globalni mir”, kazao je Matanović.

Šef mladog krila ABV stranke Plamena Zajačka smatra da je vrijeme da se uvedu radikalne promjene da bi se očuvali mir i bezbjednost u Evropi budući da se, kaže, pokazalo da UN nisu sposobne da održe mir.

''Mi i razgovor o miru, to je globalna tema, prioritet je reći ne militarizaciji, vojnim sukobima i miješanju u teritorijalnu cjelovitost suverenih zemalja'', rekla je Zajačka.

Govoreći o lekcijama i poukama iz događaja od prije 20 godina, naglasila je da je bolje preduzeti nešto danas nego boriti se sa ratom sutra, te da je sa tim ciljem prije 10 dana ustanovljen Pokret za mir u Bugarskoj.

''Ne želimo nuklearne centre u Bugarskoj, ne želimo da se NATO baze postavljene u našoj zemlji iz defanzivnih pretvore u ofanzivne'', poručila je Zajačka.

Poslanik Evropskog parlamenta iz Letonije Andrej Mamikin rekao je da događaji koji su počeli marta 1999. godine predstavljaju prelomni trenutak, jer je NATO, kako je ocijenio, prestao da bude odbrambena organizacija.

Mamikin je rekao i da se stidi što su njegove kolege poslanici u EP glasali za rezoluciju u kojoj se kaže da Rusija više nije strateški partner evropske zajednice, jer, kako je rekao, smatra da obe strane jedna drugoj mogu u svakom trenutku da pruže ruku prijateljstva.

Zamjenik sekretara Generalnog savjeta za međunarodne poslove Rusije Andrej Klimov rekao je da je NATO stvoren sa jednim jedinim ciljem - da se suprotstavi Sovjetskom Savezu, te je dodao da je nakon što je SSSR prestao da postoji, Alijansa morala da pronađe opravdanje za svoje postojanje.

Klimov, koji je i predsjednik Komisije za međunarodne aktivnosti Generalnog savjeta predsjedništva stranke Jedinstvena Rusija, naveo je da je plan za bombardovanje Jugoslavije napravljen još u septembru 1998. godine, uoči obilježavanja 50-ogodišnjice postojanja NATO, a da je povod pronađen tek u januaru 1999. godine.

NATO je, prema njegovim riječima, čekao da se završi prvo proširenje Alijanse poslije Hladnog rata na još tri zemlje - Mađarsku, Poljsku i Češku.

Kako je naveo, te tri zemlje ušle su u NATO 12. marta 1999. godine, a 12 dana kasnije počelo je bombardovanje Beograda.

„Tako je NATO obilježio svoj poluvijekovni jubilej. Količina tehnike koja je bila uključena u bombardovanje govori da je to unaprijed planirana operacija”, rekao je Klimov.

Podsjetivši da je NATO potom počeo da primjenjuje istu praksu u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i drugim mjestima, on je rekao da je Savjet Ruske Federacije donio odluku kojom je NATO označio kao glavnu prijetnju po mir i bezbjednost u čitavom svijetu.

On je dodao da je Rusija, nakon što je Kosovo jednoglasno proglasilo nezavisnost 2008. godine, predložila EU i drugim partnerima da se potpiše novi sporazum u okviru OEBS koji bi, kako je naveo, pravno obavezivao zemlje da polaze od principa nedjeljivosti i bezbjednosti.

„Bezbjednost jedne zemlje ne može biti postignuta na račun druge zemlje”, ocijenio je Klimov dodajući da Rusija nije dobila odgovor na to.

Poslije takvog iskustva, kako je naveo, vrata Rusije su otvorena, ali ona ni za šta neće da moli.

„Ako budu stvoreni potrebni uslovi nećemo odbiti ozbiljne pregovore po pitanju obezbjeđivanja pravno obavezujuće bezbjednosne saradnje”, rekao je Klimov.

Dodao je da bi Beograd mogao da bude jedno od mjesta odakle bi se pokrenuo takav proces, jer se, kazao je, u srpskoj prijestonici, čak i nakon što je EU uvela sankcije Rusiji, održavaju konsultacije poslanika EP i Državne Dume i jer je Srbija jedna od „većih evropskih zemalja” koja nije slijedila SAD i uvela „nezakonite sankcije” Rusiji.

Na završetku konferencije „Dvadeset godina nakon bombardovanja Jugoslavije - lekcije za evropsku bezbjednost u 21. vijeku” usvojen je završni dokument i to na srpskom, engleskom i ruskom jeziku.

Predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht ocijenila je da je osnovna tema s kojom se suočavamo to da li će u svijetu da ojača multilateralizam ili unilateralizam.

Ocijenila je, međutim, i da unilatralizam više nije moguć, a ukazujući na problem globalnog zagrijevanja, povećanje socijalne nejednakosti, migracije i nedostatak vode za piće i hrane, Liht je upozorila da će se cjelokupno čovječanstvo suočiti sa ogromnim izazovima ukoliko ne ojača međunarodne institucije, prije svega UN I EU.

Ona je dodala da je bitno da sazrijeva svijest u mnogim dijelovima svijeta da je borba za mir - borba za demilitarizaciju.

„Moramo da postanemo novi pokret za uništavanje nuklearnog oružja, jer se sve ono što je izazivalo strahovito opasne incidente 60-ih, 70-ih i 80-ih godina opet vraća na dnevni red kao istinska opasnost, uz ostale probleme poput globalnog zagrijevanja, nedostatka pijaće vode i hrane i porast vještačke inteligencije”, upozorila je Liht.

Zaključila je da stvari mogu da izmaknu kontroli ukoliko ti stari i novi elementi ne budu ozbiljno regulisani i ozbiljno tretirani.

Profesor dr Rafael Izraeli sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu kaže da je njegova pretpostavka da bombradovanje Jugoslavije 1999. nije bio samo kapric SAD.

Kako je rekao, to je bio dobro skovan plan koji se zasnivao na lažnim osnovama.

On je rekao da je turski islam predstavljao model po kojem bi jedna islamska zemlja mogla biti proamerička, i, kako kaže, takav model su željeli da primjene u BiH, u zemljama bivše SSSR, ali da je realnost pokazala da se zahvaljujući relanosti takav plan raspao.

“Mislim da sad shvataju da su imali lošu osnovu i da sad to hoće da isprave, ali je malo kasno za to”, rekao je Izraeli. 

Srbi su, po njegovim riječima, bili označeni kao loši, bez obzira na situaciju na terenu i dodao da mnogi Amerikanci počinju da shvataju greške koje su napravili. 

NATO je destabilizujući faktor u svijetu u posljednjih 20 godina, moraće da odgovara za postupke ne samo u Jugoslaviji i potpuno je logično da se postavi pitanje reparacija za vojne intervencije širom svijeta, izjavio je Evgenij Primakov, član Odbora za međunarodne odnose ruske Državne dume.

Primakov je na panelu „20 godina od bombardovanja Jugoslavije — pouke za evropsku bezbjednost u 21. vijeku“ ocijenio da se akcija NATO-a iz 1999, koja je sprovedena kao „humanitarna intervencija“, pretvorila u humanitarnu katastrofu.

Bombardovanjem Srbije NATO je otvorio pandorinu kutiju i danas je situacija na Kosovu i Metohiji takva, da su „kosovski ekstremisti uzeli Evropsku uniju kao taoca“.

Izvor: politika, b92, sputniknews