Premijer Srbije Ana Brnabić je na centralnoj državnoj ceremoniji proslave Sretenja u Orašcu poručila da treba da budemo hrabri i odlučni u prevazilaženju prepreka kao što su to naši preci bili.

Centralnu državnu ceremoniju predvodila je predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić koja je u obraćanju istakla da je njihova vizija moderna Srbija i da će pobijediti u tome.

"Ako želite dobro sebi, svojim porodicama, svojoj deci borite se svakog dana za bolju budućnost zemlje u kojoj živimo. Nemojte da tražimo izgovor jer je to lakše, nemojte da se plašimo izazova i neuspeha, jer izazovi i neuspesi su deo svačijih života", poručila je Brnabićeva.

Istakla je da treba da budemo hrabri i odlučni u prevazilaženju prepreka kao što su to naši preci bili.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da joj je čast da se obrati na mjestu na kojem je "Srbija vaskrsnula, zapalila plamen slobode i krenula put oslobođenja".

"Plamen slobode koji je upaljen 1804. godine gorio je mnogo puta tokom dva vijeka. Za život i slobodu plaćena je visoka cijena", rekla je Cvijanovićeva i dodala da je zato naša obaveza da ne zaboravimo prošlost i naše žrtve.

Ana Brnabić i Željka Cvijanović položile su lovorov vijenac na spomenik Karađorđu u Memorijalnom kompleksu Orašac, a prije toga vladika šumadijski Jovan sa sveštenstvom služio pomen Karađorđu i ustanicima.

Ceremoniji obilježavanja prisustvuju i građani koji nose zastave Srbije, ministri Jandranka Joksimović, Nenad Popović, Branko Ružić, Aleksandar Antić i Zoran Đorđević, predsjednik i premijer Republike Srpske Željka Cvijanović i Radovan Višković, predstavnici Vojske Srbije, ambasada i diplomatskog kora, sveštenstvo.

Prethodno je povodom Dana državnosti predsjednik Narodne skupštine Maja Gojković položila vijenac na spomenik Neznanom junaku na Avali.

"Vašim zadivljujućim junaštvom i ogromnom žrtvom, nesalomivi duh srpskog naroda zauvek je protkan idealima slobode, pravde i nezavisnosti. To ostaje zavet svim budućim pokolenjima i put kojim ćemo jedinstveno i nepokolebljivo koračati u budućnost. Neka Vam je večna slava i hvala", zapisala je Maja Gojković u spomen knjigu.

Kako se navodi u saopštenju iz Skupštine Srbije, ceremoniji polaganja vijenca, uz smotru Počasne jedinice Garde Vojske Srbije, prisustvovali su komadant Kopnene vojske, general potpukovnik Miroslav Simović i komadant RV i PVO brigadni general Duško Žarković.

Predsjednik Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

Povodom Dana državnosti predsjednik je primio čestitke brojnih svjetskih zvaničnika.

Dodik: Sretenje praznik svih Srba

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Sretenje praznik slobode i sinonim postojanja Srba koji bez slobode ne mogu da žive.

Dodik je poručio da Sretenje doživljava kao praznik svih Srba, ma gdje živjeli.

"Kao Srbinu mi je veoma važno da se obilježava Sretenje, dan kada je podignut Prvi srpski ustanak i donesen nekoliko decenija kasnije prvi najmoderniji ustav tog vremena u Evropi", rekao je Dodik novinarima u Predsjedništvu Srbije gdje je prisustvovao svečanom uručenju odlikovanja povodom Dana državnosti Srbije.

On je istakao da su Srbi, donošenjem Sretenjskog ustava, pokazali da imaju sposobnost da grade državu na najsavremeniji način, demokratski.

"On je obilježio to vrijeme, a i nama u ovom vremenu dao razlog da obilježavamo početak stvaranja srpske državnosti koja je bila ugrožena i prekinuta dugovjekovnom okupacijom Turske i osmanlija koji su vršili teror, izrabljivali i uništavali srpski narod u cjelini", rekao je Dodik.

Dodik je poručio da je Sretenje praznik slobode i sinonim za slobodu.

"Zato su Srbi toliko snažno bili vezani za svaku vrstu akcije i onoga što je urađeno u istoriji vezano za slobodu. Sloboda je sinonim našeg postojanja. Srbi ne mogu da žive bez slobode i zato je naša istorija uvijek istorija borbe za slobodu", izjavio je Dodik.

Dva značajna istorijska datuma

Sretenje je državni praznik kojim se obilježavaju dva značajna istorijska datuma bitna za kulturno-istorijski i nacionalni identitet Srba. 

Tog dana 1804. godine, srpski ustanici, predvođeni Đorđem Petrovićem – Karađorđem na Zboru u Orašcu odlučili su da pokrenu Prvi srpski ustanak. Ustanički skup predstavlja početak obnove srpske državnosti poslije viševijekovne otomanske vlasti. 

U narednih nekoliko godina ustanička vojska, pod vođstvom Karađorđa, u čuvenim bitkama kod Ivankovca, Deligrada, Mišara, u Beogradu i drugim mjestima, porazila je otomanske snage i oslobodila gotovo cijelu teritoriju Beogradskog pašaluka. Time su Srbi otpočeli oslobodilačku borbu protiv otomanske vlasti i proces stvaranja svoje novovijekovne države. 

Takođe, 15. februara 1835. godine u Kragujevcu donijet je Sretenjski ustav, prvi ustav Srbije i jedan od najdemokratskijih i najliberalnijih ustava tog vremena. 

Dan državnosti Srbije praznuje se 15. i 16. februara, a ponovo je počeo da se obilježava od 2002. godine.

Izvor: rts/srna