„Naš oblik demokratije je podmićivanje na najvišem nivou”, rekao je još tokom prošlog vijeka Gore Vidal, kontroverzna ličnost američke književne i političke scene i uvjereni demokrata. Kao kuriozitet koji opisuje rezultate izbora u SAD-u poznata je Vidalova misao da „Postoji samo jedna partija u SAD: partija vlasništva... i ona ima dva krila, Republikance i Demokrate.” Britanski pak biznismen sir Edward Coke (1552 - 1634) koji je bio advokat, sudija, a poslije i opozicioni političar, kojeg smatraju najvećim pravnikom elizabetanskog i jakobinskog perioda,  još je u 16. vijeku utvrdio da koliko god da je korupcija mala - njezini učinci imaju razoran uticaj!

Pretpostavke za uspješnu borbu protiv korupcije su razumijevanje suštine i sadržaja korupcije i mita, prepoznavanje rizika i opasnosti od korupcije i prevare, te sagledavanje štete koju korupcija uzrokuje u organizacijama, kompanijama i društvu u cjelini.

Prvi koraci u borbi protiv korupcije trebaju biti usvajanje temeljnih načela poslovne etike, upoznavanje pristupa i alata za prevenciju, identifikaciju i rješavanje korupcijskih rizika, te razumijevanje poluga, preporuka i regulatornog okvira koji tretira korupcijske rizike u institucijama, organizacijama i u poslovnom okruženju. Tu su od velike važnosti preporuke zakonodavca o prevenciji i borbi protiv korupcije.

Definicija korupcije

Na latinskom korupcija znači pokvarenost, kvarnost, izopačenost, razvrat, potkupljivanje, podmićivanje, kvarenje, truljenje, raspadanje, krivotvorenje. U svijetu ne postoji univerzalna definicija korupcije. Transparency International kao globalna neprofitna i nevladina organizacija utemeljena 1993., koja se bavi suzbijanjem korupcije i njezinih posljedica - definiše korupciju kao zlouporabu povjerenih ovlašćenja za privatnu korist! Transparency International svake godine izdaje Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index), i to je važan pokazatelj koji mjeri nivo korupcije u 168 zemalja svijeta.

U širem smislu, korupcija označava veliki raspon zloupotreba povjerenih javnih resursa i ovlašćenja radi lične koristi. A to su prevare, krađe, podmićivanje, iskorištavanje, nepoštenje, ucjene, nepotizam, zloupotrebe moći i slično. Nepotizam je posebno važna vrsta sukoba interesa kojim se označava upotreba ovlašćenja i/ili položaja za ostvarenje prednosti za člana porodice ili kako bi se dala prednost pri zapošljavanju poznanika  - a da pri tome kriterij stručnosti i sposobnosti ne igra odlučujuću ulogu.

Prema Građanskopravnoj konvenciji o korupciji koju je Savjet Europe donio u Strazburu 2001. godine „korupcija je traženje, nuđenje, davanje ili primanje, direktno ili indirektno, mita ili bilo koje druge nedopuštene koristi ili mogućnost sticanja takve koristi, a koja remeti pravilno izvršavanje bilo koje dužnosti ili po¬našanje koje se traži od primaoca mita, nedopuštene koristi ili mogućnosti sticanja  takve koristi.” 

Mito je nesumnjivo jedan od najpoznatijih oblika korupcije. Mito može biti novac ili neka druga vrijednost koja se daje kao dar ili nagrada onome ko je na vlasti ili ko ima uticaj, a sve kako bismo ga pridobili da udovolji nekoj našoj želji - pri čemu to najčešće treba učini na nepošten i nezakonit način.

Brojni su uzroci korupcije: 

• nerazvijeno demokratsko društvo, 

• nefunkcionisanje sistema u državi, 

• neučinkovito upravljanje institucijama, organizacijama i kompanijama, 

• nepostojanje ali  i nepridržavanje propisanih procedura, 

• potpuno odsustvo transparentnosti, 

• s jedne strane nedostatak zakona, pravila i propisa – a s druge strane prenormiranost što za posljedicu ima komplikovane i spore sudske postupke. 

Zatim, nepostojanje ili nefunkcionisanje nadzornih institucija, ekonomska nestabilnost, nepostojanje konkurencije, nepostojanje odgovornosti i efikasnog  vodstva. Shodno tome slijede i odsustvo ličnog integriteta i profesionalne etike, nepoznavanje i nepostojanje osnovnih vrijednosti, nedovoljno obrazovanje, te kao konačni rezultat - visoka nezaposlenost, niske plate, nedostatna i bijedna zdravstvena i socijalna pomoć. 

Na kraju, ali ne zato i nevažan uzrok korupcije je upravo sklonost korupciji kao načinu života i odrazu kulture društva u kojem živimo. 

Podjela korupcije prema nivoima

Prema nivoima korupciju dijelimo na sitnu korupciju, korupciju na visokom nivou i sistemsku korupciju. 

Sitna korupcija direktno pogađa najsiromašnije građane jer se odvija u bolnicama, školama, policijskim stanicama, sudovima - gdje doktori, učitelji, policajci, sudije i drugi državni zvaničnici traže male iznose mita da bi obavili neki posao koji trebaju obavljati u sklopu svog uobičajenog posla. 

Korupcija na visokom nivou, dakle na višim ili visokim nivoima vlasti podrazumijeva pronevjere velikih iznosa novca, odvija se među visokim državnim zvaničnicima i političarima koji imaju političku moć i tu moć vješto koriste da bi izigrali institucije i pravni sistem. Tipičan primjer korupcije na visokom nivou u Hrvatskoj je slučaj Sanader. 

Sistemska ili takozvana endemska korupcija označava masovnu korumpiranost u nekom društvu - koja pogubno djeluje na slabljenje institucija vlasti, na slabljenje važnih društvenih organizacija i procedura njihova funkcioniranja. Sistemska korupcija se bitno razlikuje od koruptivnog djelovanja pojedinačnih državnih zvaničnika ili činovnika unutar sistema.

Podjela korupcije prema područjima na kojima se odvija

Prema područjima na kojima se najčešće odvija, korupcija se dijeli na administrativnu korupciju (Petty corruption), političku korupciju (Grand corruption) i korupciju u poslovnom odnosno privatnom sektoru. 

Administrativna korupcija se događa u javnoj upravi - zaduženoj za sprovođenje odluka i propisa - i to kada državni činovnici zloupotrijebe povjerena im ovlašćenja i na neki od koruptivnih načina uslovljavaju građanima njihov pristup osnovnim robama i uslugama.

Administrativna korupcija je vrlo česta, događa se svakodnevno, a tipični primjer je izdavanje neke potvrde ili dozvole u zamjenu za mito ili protuuslugu od strane radnika javne uprave. Državni zvaničnik na taj način izigrava određene kriterije i rokove, i pojedine primaoce usluga stavlja u povlašteni položaj. 

Politička korupcija je vrlo opasna jer je izrazita prijetnja demokratiji i vladavini prava u društvu. Ona podrazumijeva manipulisanje javnim politikama, institucijama i pravilima procedure u raspodjeli resursa od strane visokih državnih zvaničnika i političara koji zloupotrebljavaju svoju poziciju i moć kako bi postali još bogatiji, još moćniji i još jače učvrstili svoj status u društvu i državi.

Kod političke korupcije razlikujemo Visoku političku korupciju koja zloupotrebljava političku moć na najvišem nivou i tako na trošak većine pogoduje nekolicini! Ona uzrokuje ozbiljne štete i pojedincima i cijelome društvu, ali nažalost najčešće prolazi nekažnjeno (Na primjer, slučaj Agrokor u Hrvatskoj) “Privatna država” tzv. State Capture  je najviši oblik korupcije kada državne institucije umjesto javnom interesu služe privatnom interesu određene grupe.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Ksenija R./Frontal

Fotografija: akos.ba