On je naveo da je jedan od prioriteta povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede s ciljem rasta plata, posebno u realnom sektoru, zbog disbalansa u odnosu na javni sektor.

“Borićemo se i protiv sive ekonomije, jačim angažovanjem Inspektorata Republike Srpske i njegovom prekompozicijom, tako što ćemo objediniti sve službe da bi inspekcija sa lokalnog i republičkog nivoa bila pod jednim plaštom”, rekao je Višković za RTRS.

On je naveo da će nastojati da spriječi, koliko je moguće, nečasne radnje poslodavaca, ali i inspektora.

“Podaci govore da u sivoj ekonomiji imamo 80.000 radnika, što je poražavajuće. Uhvatićemo se u koštac sa tim problemom s ciljem da napravimo pomak od 50 odsto i da 40.000 radnika uvedemo u sistem. Time bi naši fondovi lakše funkcionisali, a najveću korist bi upravo imali ti radnici”, dodao je Višković.

On je istakao da postoji mogućnost izmjene Krivičnog zakona, da bi varanje države angažovanjem neprijavljenih radnika i neplaćanje poreza i doprinosa bilo okarakterisano kao krivično djelo i da za to budu izrečene adekvatne sankcije.

“Nama odlazi radno sposoban i obrazovan kadar, tražeći po Evropi uhljebljenje za sebe i porodice, što će nam u narednom periodu predstavljati problem. Vlada će učiniti sve da to pokuša spriječiti, povećanjem plata i čineći Srpsku poželjnijim mjestom za život, ali tu veliku ulogu mora odigrati i poslovna zajednica”, poručio je Višković.

On je dodao da će Vlada narednih dana sa poslovnom zajednicom razgovarati o registru parafiskalnih nameta, da bi privreda bila znatno rasterećena.

“Moja želja i cilj Vlade koju predvodim je da znatno rasteretimo privredu, prije svega, u sferi direktnih poreza. Treba izračunati koliko je novca više došlo u budžet od direktnih poreza i za taj iznos rasteretiti privredu”, kaže Višković.

Prema njegovim riječima, neophodna je analiza i podrška i institucija na nivou BiH “da bi se vidjelo da li smo u poziciji da povećamo direktne i indirektne poreze i taj novac prelijemo u rasterećenje privrede i povećanje plata u realnom sektoru, a ne u potrošnju”.

“Ne bih volio da ovo neko zloupotrijebi u smislu da podržavam povećanje PDV-a i u vezi sa tim ćemo razgovarati i tražiti mišljenje poslovne zajednice. Lično podržavam diferenciranu stopu PDV-a, kao što imaju zemlje iz okruženja u kojima su smanjene stope za osnovne životne namirnice, a povećane na luksuz. Time bi se pokazala socijalna osjetljivost prema najugroženijima kao što su nezaposleni, borci, penzioneri i drugi”, istakao je Višković.

On je dodao da bi smanjenje direktnih poreza pomoglo realnom sektoru da više zapošljava, radi, ulaže, postane likvidniji i značajno poveća plate.

“Mjere koje su definisane u ekspozeu traže izvjesno vrijeme za realizaciju. Moja misija je da se uhvatim u koštac sa svim problemima”, naglasio je Višković.

On je rekao da će uraditi sve što je moguće da se suzbije problem odliva stanovništa iz Srpske i da bude zadržan mladi kadar.

“Vlada Željke Cvijanović je u mnogim oblastima poboljšala sliku Srpske. Ta Vlada je u 16 kvartala imala rast bruto domaćeg proizvoda /BDP/ i on je 2017. godine dostigao vrijednost od deset milijardi KM. U ovom momentu imamo najveću zaposlenost otkad Srpska postoji ili više od 260.000 radnika. Pokrivenost uvoza izvozom je iznad 70 odsto. To su činjenice”, rekao je Višković.

On je istakao da i pojedini opozicioni poslanici u Narodnoj skupštini priznaju da je Srpska napredovala, što se vidi od Trebinja do Prijedora.

Višković je rekao da na tome ne treba stati, zbog čega je u ekspozeu postavio visoke ciljeve novoj vladi.

“Oni možda jesu preteški, ali vrijedi pokušati da bismo se kretali ka pomenutim visokim ciljevima. Nisam za populističke mjere i ne volim previše obećavati. Želim da ostvarimo neke ciljeve”, rekao je Višković.

On je poručio da će Vlada činiti sve da se uvećaju prava brojnih kategorija stanovništva.

“Nisam rekao koliko i kada, ali radićemo zajedno na tome. Osnovni uslov je razvoj realnog sektora i povećanje broj zaposlenih. Kada budemo imali rast budžeta, lako ćemo se dogovoriti u vezi sa potrošnjom”, rekao je Višković. 

Višković: Velikim investicijama do povećanja BDP-a i plata

Republici Srpskoj neophodne su velike javne investicije koje će zaposliti domaću operativu i omogućiti povećanje bruto domaćeg proizvoda /BDP/ i plate radnika, izjavio je predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković.

On je istakao da je cilj Vlade da dosegne rast BDP-a od četiri do pet odsto i da prosječna plata bude 1.000 KM.

“To ne možemo ostvariti bez javnih investicija. Na tom planu je cilj gradnja auto-puteva, brzih puteva i ostalih puteva u mnogim područjima Srpske koji će saobraćajno povezati Republiku i doprinijeti njenom razvoju”, rekao je Višković za RTRS.

On je dodao da je strateško opredjeljenje povezivanje Banjaluke sa Srbijom i podsjetio da je o tome govorio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

“To treba biti naš nacionalni i državni projekat iza kojeg apsolutno stojim. To nam je jedina logična veza, jer Srbiju smatramo maticom. Izgradnja tog auto-puta kojim bi se Banjaluka preko Doboja, Brčkog i Bijeljine povezala sa Srbijom - biće prioritet, a već narednih dana pregovaraćemo da se dođe do mogućih investitora za izgradnju”, kaže Višković.

On je rekao da postoji obećanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će učestvovati u finansiranju izgradnje tog puta.

“To treba iskoristiti jer će u tom smislu i naš put ž9. januarž dobiti na značaju”, naglasio je Višković.

On je najavio da će u prvom planu Vlade biti investicije u energetski sektor, počev od gradnje hidroelektrana “Dabar” i “Buk Bijela” do revitalizacije termoelektrana “Gacko” i “Ugljevik”.

“U narednih mjesec, dva trebalo bi da raspišemo tender za izbor izvođača radova na hidroelektrani žDabarž. Vrijednost investicije je oko 240 miliona evra, a do sada je realizovano oko 60,70 miliona”, naveo je Višković i dodao da evropski i svjetski finansijeri nude povoljne kredite i uslove, što bi moglo da omogući i nova radna mjesta i sigurniju i jeftiniju energiju.

On je istakao da će nosilac invcesticija u oblasti energetike biti “Elektroprivreda Republike Srpske”, iako nije realno da to ona sama finansira jer je, izuzimajući Hidroelektranu “Bočac 2”, posljednji veći energetski objekat sagrađen iz vlastitih sredstava Hidroelektrana “Višegrad”, podignuta 1985. godine.

Višković je naveo da su promjene u menadžmentu “Elektroprivrede” i njenim zavisnim preduzećima preduzete da bi stanje bilo poboljšano, za šta je dat rok od mjesec dana.

“I u ekspozeu sam naveo da moramo posebnu pažnju posvetiti strateškim javnim preduzećima jer želimo da ta preduzeća pune budžet, a ne da se naslanjaju na njega. Nijedan direktor koji dobro radi i pravi pozitivne rezultate ne treba da ima brige za svoje radno mjesto, a oni koji nemaju rezultate moraće da odu. To je stav najviših organa SNSD-a i on će važiti za sve. Svi moraju da se uhvate u koštac sa problemima”, naglasio je Višković.

Govoreći o pismu u kojem je predsjednik kompanije “Boksit” Rajko Dukić upozorio vlasti da ne dozvole da zvorničko preduzeće “Alumina” doživi sudbinu Fabrike glinice “Birač”, Višković je istakao da je on jedan od “krivaca” zašto je “Alumina” spasena 2013. godine.

“Tada su Litvanci bili na izlaznim vratima i samo se čekao momenat kada će da odu. Zbog povezanosti žBoksitaž i žAluminež došao sam u Banjaluku sa apelom da je spasimo i donesena je odluka da Srpska preuzima žAluminuž, koja je danas ozbiljan privredni subjekt čiji je godišnji izvoz veći od 200 miliona i koja izvozi u 45 zemalja”, rekao je Višković.

On je podsjetio da su pristigle tri ponude za potraživanja “Birča” i sve su prihvaćene kao ravnopravne, ali uz striktne zaključke da ih kupac ne može otuđiti, da mora zadržati djelatnost narednih deset godina, poštovati ugovor koji “Alumina” ima sa “Boksitom” o kupovini rude, zadržati radnike i uložiti više od 50 miliona evra u revitalizaciju pogona i kreiranje novih proizvoda.

“Postoji 13 uslova koje kupac treba da ispuni, a jedan od zaključaka predviđa da ukoliko kupac ne ispuni uslove Srpska može da raskine ugovor i nije obavezna da ga obešteti za ulaganja do tog momenta. Time su Srpska, zaposleni i kompanija zaštićeni. Vlada je donijela odluku da sva tri ponuđača imaju rok do 31. decembra ove godine da daju garancije da će ispuniti tih 13 zaključaka. Ništa se ne radi tajno i niko nije favorizovan”, istakao je Višković.

Osvrnuvši se na prodaju bijeljinske “Šećerane”, Višković je naveo da nije prioritetno pitanje za koliko novca je prodata, već da ona radi i da cijela regija koja se bavi poljoprivredom može da svoje proizvode plasira u “Šećeranu” i da svi imaju koristi od toga.

Izvor: Srna