Grad Rovaniemi je postao simbol novogodišnjih i božićnih praznika i godišnje privlači oko 600 000 turista. Već pri slijetanju u ovaj grad možete vidjeti jelena, ne pravog već mrežu ulica u obliku jelena. Nakon što krenete u obilazak grada, možete vidjeti i parkove sa pravim jelenima kao i pregršt novogodišnjih simbola i ukrasa po ulicama. 

Tokom tridesetih godina prošlog vijeka, Rovaniemi je bio miran trgovački grad sa oko 6 000 ljudi. U Drugom svjetskom ratu Nijemci su napravili bazu i tako udvostručili populaciju grada. Luftwaffe (ratno njemačko vazduhoplovstvo) je izgradilo aerodrom, koji je sada i zvanično aerodrom Djeda Mraza, kao i kasarnu koja je sada pretvorena u Djeda Mrazovo selo. 

Kada se klima rata okrenula protiv Sila osovine, Rusija je naredila Fincima da protjeraju Nijemce. Dok su Nijemci odlazili spalili su do temanja Rovaniemi. Stanovnici su bili evakuisani u Švedsku. U toku evakuacije 279 ljudi je poginulo. Povratak u Rovaniem je odnio još 200 života, koje su odnijele mine postavljene da zaštite njemačke trupe tokom povlačenja.

Nijemci su uništili 90% grada. Stariji stanovnici se sjećaju da su se vratili u ruševine koje su se još uvijek dimile od detonacija. Udruženje finskih arhitekata koje je bilo zaduženo za rekonstrukciju grada 1945.godine, vidjelo je ovo kao priliku za stvaranje nove istorije gradića.

Aalato je bio angaživan od strane Udruženja finskih arhitekata za rekonstrukciju grada. Oni su počeli rekonstrukciju grada sa jedinstvenim stambenim jedinicama dizajniranim specijalno za klimu u Rovaniemi, tako da su imale minimalno sjeverno orjantisanih fasada i maksimalnu izloženost suncu u pravcu jugo-zapad. Tokom 1950-ih ovaj metod gradnje se proširila i na cijeli region. 

Aalto je napravio i plan praćenja i procjenjivanja uticaja izgradnje hidroelektrana na životnu sredinu, krda jelena, vodene bazene i mikroklimu. Niko, do tada, na svijetu nije napravio takav plan.

Aalto je 1945.godine osmislio urbanistički plan za Rovaniemu, jednostavno je nametnuo rezoluciju o postojećoj topografiji, naglašavajući prirodni oblik zemljišta i načina na koji se putevi i šine ukrštaju. Fudbalski stadion je postao oko i tako je rođen jelen. 

U junu 1950.godine Ruzveltova je željela da posjeti Arktički polarni krug, tako da su Finci za sedmicu dana izgradili brvnaru nedaleko od aerodroma. Ova brvnara je postala turistička atrakcija, koju su posjetili svjetski lideri, uključujući sovjetskog premijera Brežnjejeva i izraelskog premijera Meira.

 

Porastom broja turista, Rovaniemi se počeo izgrađivati. 

Aaltov plan za podjelu gradskih zona na zone za trgovinu, stanovanje i administraciju po linijama oblika glave jelena nikada nije do kraja realizovan. 

Do 1984. godine Konkord je dovodio posjetioce u Rovaniemi da posjete Arktički krug. Zahvaljujući njima razvijao se grad. Lokalni preduzetnici su iskoristili priliku i napravili Djeda Mrazovo selo. 

 

Prema finskom mitu Djeda Mraz je zapravo došao iz Korvatunturija (palo uho), stijene u obliku uha tako da Deda Mraz može da čuje želje svakog djeteta na svijetu. Korvatunturi se nalazi na veoma nepristupačnom i udaljenom mjestu, daleko od Rovaniemija i aerodroma, zbog čega nije dobio priliku da se turistički razvije. Etno selo sa drvenim barakama je sagrađeno oko barake Elenore Ruzvelt i nudi prodavnice, vožnju jelenima, Djeda Mraza i poštu, kako bi posjetioci mogli da šalju čestitke sa Arktičkog polarnog kruga.

Ovdje završava svako pismo naslovljeno Djeda Mrazu, oko 700 000 godišnje pisama pristiže na ovu adresu.

Turisti iz Kine, Izraela i Velike Britanije, koji čine većinu posjetioca, rado su prihvatili finsku verziju Djeda Mraza.

 

 

Izvor: The Guardian