Sljedećih 5 primjera će nam pokazati kako imaju drugačiji odnos prema djeci.

1. Islanđani su prema istraživanjima jedna od najsrećnijih nacija na svijetu. Neki tvrde da je razlog tome njihova prilagodljivost i kvaliteta života. Islandski roditelji iskazuju svoju ljubav bodreći svoju djecu, oni to nazivaju ''vitamin H'' gdje slovo H označava riječ hrós, što znači kompliment ili pohvala. Island je poznat po tečaju plivanja za bebe gdje roditelji prijavljuju  svoje bebe već od 3 mjeseca starosti. Roditelji takođe rado učestuju na ovakvim tečajevima jer to doprinosi stvaranju snažne povezanosti između roditelja i djeteta.   

https://www.sensa.hr/clanci/stvaran-zivot/kako-se-djeca-odgajaju-na-islandu

2.  U Norveškoj smatraju da je bitno da dijete od malih nogu bude uključeno u kolektiv, pa zato jako mladu djecu upisuju u jaslice. Norveški roditelji se ne boje hladnog svježeg vazduha te često šetaju sa svojom djecom, a čak i bebe znaju ostavljati da spavaju vani zimi po hladnom vazduhu jer smatraju da je to zdravo za dijete. Imaju izreku: Nema lošeg vremena, samo loše odjeće.

https://mamaznanajboljeitata.wordpress.com/tag/biti-mama-u-norveskoj/

3. U Švedskoj mnogi roditelji strastveno zagovaraju jednakost polova. To rade tako što oblače svoju djecu u unisex odjeću, emocije ne dijele po polu i paze da se zanimanja ne dijele na muška i ženska. Šveđani ne kažnjavaju svoju djecu fizički, ne zato što im to zakon brani, nego prosto zato što smatraju da je to loše. Vjeruju da fizičko kažnjavanje nije dobro jer samo rađa novu agresiju. 

https://www.sensa.hr/clanci/stvaran-zivot/svedski-odgoj-djeci-su-potrebni-i-ljubav-i-granice

4. U Finskoj djeca ne kreću u školu prije sedme godine da bi im se omogućilo više vremena za igru. Finski roditelji svoju ljubav prema djeci ne pokazuju kroz kupovinu skupih stvari iako su jedna od bogatijih nacija Evrope. Djeci inače kupuju polovnu odjeću jer je brzo prerastu, a pošto se djeca dosta igraju, najbitnije im je da ih odjeća ne sputava. Finci od malena uče djecu da obavljaju razne poslove u kući u skladu sa njihovim psihofizičkim mogućnostima. To nije neki težak rad ili kazna, nego nešto što se kod njih podrazumjeva. 

https://atma.hr/neki-drugaciji-odgoj-djece-ne-oduzimajte-nam-od-igre/

5. U Danskoj se majke potiču da djecu od najranijeg uzrasta ostavljaju na čuvanje jer smatraju da i majka mora da diše, kako bi i njeno dijete moglo činiti isto. Umjesto da stalno upozoravaju svoju djecu na pad, Danci im govore da pokušaju ponovo jer kod njih ne postoji pristup vaspitanju koje je bazirano na strahu od neuspjeha. Danci imaju jednu riječ koja nema direktnog prevoda kod nas, a to je Hygge. To je riječ koja opisuje ugođaj porodice za stolom. Hygge u suštini znači sjediti sa svojom porodicom oko stola i rapravljati o malim i velikim životnim stvarima. Takvu atmosferu porodice u Danskoj priređuju svake večeri jer im je hygge prioritet.

https://www.yumama.com/dete/vaspitanje/14855-najsrecnija-nacija-na-svetu-kako-danci-vaspitavaju-svoju-decu.html

Priredila: Ivana Vasić

#FrontalBlogChallenge

Tekst je objavljen u sklopu projekta Frontal Blog Challenge. Više informacija o Frontal Blog Challenge-u možete pronaći direktno na portalu Frontal, ali i na društvenim mrežama prateći zvanični hashtag projekta #FrontalBlogChallenge.

Projekat se realizuje uz podršku Ambasade SAD u BIH

Povezane vijesti:

Kontejner papak!