Frontal Blog Challenge
Ne tvrdim, ne predlažem i ne namećem!
„Kada se govori o zdravlju, nerijetko se čuju izjave: »Nekada se živjelo opuštenije i zdravije… Ljudi su nekada rijetko posjećivali liječnike jer su bili zdraviji… Zdravije se hranilo!! «Sve se više sluša o tome kako je nekada sve bilo zdravo. Ali je li to doista tako?"
https://www.glas-koncila.hr/stil-zivota-modernoga-doba-li-se-uistinu-proslosti-zivjelo-zdravije/
Danas imamo potrebu sve više razgovarati o važnoj stvari u našem životu i nečemu što je u svima nama, bilo da su to fizički, medicinski odnosi, mentalni, emocionalni ili sve ono što „igra“ važnu ulogu u našem dnevnom i noćnom životu, a riječ je o zdravlju. Zdravlje je najvažnija stvar u našim životima. Bez se suočavanja sa zdravljem i prihvatanjem njegove važnosti, bez njega, nećemo biti sretni i nećemo biti imućni u smislu toga. To je važnije od bilo čega drugog. Materijalne stvari dolaze i odlaze, ali naše zdravlje je broj jedan iz svega ostalog.
Foto by dr. Sadiković Esmer
Nova zdravstvena prognozirajuća studija pokazuju da bi se u „lošijem“ scenariju, polovica svih nacija mogla suočiti s nižim očekivanjima od života. Takozvani „bolji scenarij“ pronalazi gotovo 50 nacija koje su uspjele 10 ili više godina provesti u pravilnom životnom stilu. Veliki pomak životnog stila se očekuje u prijevremenoj „smrti“ od zaraznih do neprenosivih bolesti i povreda. Navodi se u Institutu za praćenje zdravlja i evaulacije Sjedinjenih Američkih Država, http://www.healthdata.org/
Kao i sve u životu, tako i svaka priča ima dvije strane, pa je zbog toga dobro osvrnuti se na prošlost., pa tako i naučna istraživanja pokazuju da je prosječna dob života u zapadnoj Europi krajem devetnaestoga vijeka bila 37 godina.
Uzroci bolesti današnjega doba najvećim su dijelom vezani uz stil života, i to najviše uz one stilove koje je moguće mijenjati. Neki od tih uzroka najčešće jesu cigarete, prekomjerno konzumiranje alkohola kao i sama gojaznost koja se povezuje sa brzim načinom života, neredovnim i nekvalitetnim načinom ishrane. O nepravilnoj prehrani svjedoče i podaci iz raznih priopštenja Državnoga zavoda za statistiku u Reviziji podataka o osnovnim karakteristikama potrošnje domaćinstava u regionu.
Foto by www.stampa.hr
Ondje je, među ostalim, navedeno da je potrošnja hljeba i peciva bila 61,3 te ostalih pekarskih proizvoda 7,8 kilograma godišnje po osobi, ne uključujući brašno i tjesteninu. Nadalje, potrošnja šećera bila je 10,7 kilograma, ne uključujući med, konditorske proizvode, čokoladu i slično.
S druge strane, potrošnja maslinova ulja bila je 1,4 litre godišnje po osobi, za razliku od ostalih masnoća i jestivih ulja s prosječnom potrošnjom od 11,5 litara po osobi te ribe oko 6 kilograma godišnje.
Uza sve to, neizbježan stres, manjak fizičke aktivnosti i otuđenje od prirode snažan su udar na organizam koji zahvaćaju razni oblici kroničnih nezaraznih bolesti. Među njima su vodeće srčano-žilne i respiratorne bolesti, dijabetes te zloćudne bolesti, a sve su usko povezane sa stilom života.
https://www.glas-koncila.hr/stil-zivota-modernoga-doba-li-se-uistinu-proslosti-zivjelo-zdravije/
U Europi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 86% smrtnosti i 77% opterećenja bolestima uzrokovano je hroničnim nezaraznim bolestima koje su u najvećoj mjeri posljedica nezdrava stila života.
Ako držite do sebe i svoga izgleda, trebate znati da postoje određene vrste hrane koje utiču na različite dijelove tijela čovjeka. Pa tako naprimjer, nedovoljno unošenje povrća u organizam dovodi do blijedog tena i isušene kože. S druge strane, pretjerano konzumiranje kafe dovodi do rumenije kože. To su samo neki od bezbroj faktora kojih nismo ni svjesni, a „igraju“ tako važnu ulogu u našem životu.
Naravno, niko ne može da kontroliše ničiji život, pa tako i ja kao i svako, imam svoje mišljenje o svemu tome. Baveći se sportom kroz dosadašnji život i nastojanjem vođenja zdravog života ne tvrdim, ne predlažem i ne namećem, ali se svi trebamo truditi misliti na sebe i učiniti da pospiješimo svoj način života. Najveći razlog za to jeste sama dugovječnost života, ali i pomisao da sutra kao glava i član porodice trebamo misliti na druge. Mi smo ljudi i živimo život razumijevanja, poštovanja i uzajamne aktivnosti. Ne pošutujući sebe, ne poštujemo ni ljude oko sebe. Zar trebamo dopustiti da svijet bude siromašniji za naš život, za našu promjenu u budućnosti? Budimo motivacija i razlog za bolji i sretniji život, učinimo sebe i svoju okolinu zdravom. Život je jedan, drugari, šteta je ako ga ne iskoristimo na pravi način.
Autor: Kenan Suljić
#FrontalBlogChallenge
Tekst je objavljen u sklopu projekta Frontal Blog Challenge. Više informacija o Frontal Blog Challenge-u možete pronaći direktno na portalu Frontal, ali i na društvenim mrežama prateći zvanični hashtag projekta #FrontalBlogChallenge.
Projekat se realizuje uz podršku Ambasade SAD u BIH
Povezane vijesti:
