Šta studiraš? Odgovor na ovo pitanje uvijek moram ponoviti dva puta. Moj konačan odgovor je: Prostorno planiranje. Nakon toga gotovo uvijek, od svojih sagovornika, dobijem pohvale za izabran smijer, uz opasku kako je to super zanimanje, jako perspektivno, te dodaju da ću imati pune ruke posla, kada isti i završim.
Shvatila sam da ljudi i nisu baš upućeni u samu srž i svrhu moje struke, shvatila sam i to da odmah pomišljaju na uređenje prostora (enterijera) ili vide u nama neke čarobnjake koji će urediti i skockati ove naše prostore.
Šta rade prostorni planeri?
Razgovor se uvijek nastavlja u ovom smijeru. „A šta vi to radite?Ili Koja su vaša zaduženja?“. Iako su već konstatovali da je prostorno planiranje odlična struka, nije na odmet da se znanje provjeri. (Čitaj, nemaju pojma čime se prostorni planer bavi.)
Pa dragi moji, hajmo ispočetka.
Prostorno planiranje jeste nauka koja vrijedi, koja je u svijetu cijenjena i tražena. Da, planeri planiraju prostor u nekim uređenijim državama. Da, planeri prave dugoročne planove, a uspjeh svakog plana jedino zavisi od njegovog sprovođenja. Poštovanje planskih odredbi doprinijeće sveukupnom boljitku.
Zato odmah da razjasnimo vječitu boljku našeg naroda: „To je moja zemlja, moja đedovina, ne možete vi meni zabraniti šta ću ja na svojoj zemlji raditi !!“. Prostorni plan (PP) propisuje namjenu zemljišta, što znači da nećete moći praviti šupu/štalu/garažu/poslovni objekat ili bilo šta drugo što vam padne na pamet, na svojoj zemlji. Morate poštovati namjenu zemljišta predviđenu planom.
Dakle, prostorni planeri zajedno sa drugim strukama (građevinarstvo, arhitektura, ekologija, ekonomija, geologija, geomorfologija, hidrologija, klimatologija, sociologija, demografija,...), zajedničkim snagama, stvaraju ciljeve, traže rješenja, izlaze na teren za koji planiraju, razgovaraju sa lokalnim stanovništvom, osluškuju puls naroda.... Sve u svemu, planiraju prostor u određenim granicama na održiv način, kako bi zadovoljili javni interes.
Planeri stvaraju planove za tri prostorna nivoa. Lokalni nivo (Prostorni Plan jedinice lokalne samouprave) mora da poštuje odredbe Regionalnog prostornog plana. Regionalni nivo poštuje odredbe plana višeg reda, što je u našem slučaju Prostorni plan države (PP Republike Srpske/PP Federacije BiH).
Takođe, planeri kreiraju planove i za Područja posebnih namjena. Odnosno za podučja sa specifičnim karakteristikama, kao što su kulturna i prirodna baština (nacionalni parkovi, parkovi prirode,..), infrastrukturni objekti, područja eksploatacije mineralnih sirovina, turistička područja, objekti koji imaju određen nacionalni značaj, ili za objekte/područja za koje je planom višeg reda predviđena izrada plana posebne namjene.
Kako planeri planiraju?
Zamislite jednu osobu, koja je odlučila da u svoj život uvede promjene. Neka naša osoba bude ženskog pola i neka se zove Bosna ili Srpska, kako god vam je draže.
Naša osoba je vidjela da mnogi stručnjaci spominju CILJEVE, kao instrument pomoću kojeg možemo i bolje i brže napredovati. Razmišljala je o ovom novom trendu. Te je, na nagovor Ministarstva za prostorno uređenje postavila sebi nove ciljeve za naredni period. Neki od ciljeva joj se čine previše ambiciozni, neki su joj lakše ostvarljivi, a neke je prepisala od drugarice Srbije, iako ih baš i nije najbolje razumjela.
Dala je sebi planski rok od 10 godina. Zacrtala je da želi da za narednih 10 godina ostvari svoj krovni cilj, tako što će posetepeno, vremenom, ostvarivati manje ciljeve.
Odradila je detektivski posao, ušla u srž svakog svog problema, posavjetovala se sa prijateljima i stručnjacima, te došla do krajnjih rješenja koji će joj pomoći da za 10 godina živi svoje ciljeve, svoj san. Za 10 godina živjeće bolji život. Za deset godina biće primjer ODRŽIVOG RAZVOJA.
Stručnjaci su joj savjetovali da prouči najnoviji Zakon o planiranju i izgradnji, i da bude pažljiva kod planiranja, jer sve svoje ideje, kao i ciljeve, mora uskladiti sa već postojećim i važećim planovim višeg reda. Pored Državnog i Regionalnog plana, morala je obratiti pažnju i na Plan posebne nemjene.
Takođe, podijelila je svoj život na 3 kategorije:
•ZDRAVLJE (Priroda);
•LJUBAV (Društvo);
•KARIJERA (Privreda);
Stručnjaci su joj rekli da mora imati podciljeve za ove tri kategorije. Vjerovala je stručnjacima, te se bacila na posao, znala je šta želi, ali isto tako, znala je i da ima mnogo posla.
Bila je svjesna da je pravila velike greške u svom životu, bila je svjesna i svojih MANA, VRLINA, PREDNOSTI, pa čak i NEDOSTATAKA. Odlučila je da napravi tabelarni prikaz INTEGRALNE ANALIZE svog života, kako bi lakše razumjela posao koji je čeka u narednih 10 godina.
Radila je temeljno, pripremala se mjesecima, sate je provodila istraživajući koje su joj opcije najpogodnije. Ali nije odustala. Vjerovala je u svoj tim, u svoje saradnike i stručnjake koji su joj davali veliku podršku da njen plan uspije.
Željela je da stvori integralni plan svog života za narednih 10 godina.
Nakon što je odradila sav statistički posao, bila joj je potrebna kreativnost, entuzijazam, ali i pozitivni primjeri njenih kolega koji su već prošli putanju koja joj predstoji i koji su uspjeli. Podršku su joj pružile, pored Srbije, i mnoge zemlje članice Evropske unije. Preuzela je neke njihove ideje, neke je nadgradila, neke ideje nisu bile komplementarne njenom životnom prostoru, te je za njih stvorila nove. Uživala je u stvaranju novog i boljeg prostora.
Međutim, naišla je na prepreke dok je pisala planske projekte. Kreativnosti joj nije nedostajalo. Ali šta joj je stvaralo probleme? Zašto je najednom ustuknula? Zastrašili su je finansijski troškovi. Znala je da nema početni kapital, znala je da bez novca neće moći ispuniti svoj krovni cilj. Ali znala je isto tako da ima veliki potencijal i da u njoj čuči nepresušan resurs.
Bila je uporna, ulagala je u sebe, pravila je od marke – dvije, grabila je i šakom i kapom kako bi uspjela. Znala je da će već nekako naći način da riješi svoje finansijske barijere, i zato nije dozvolila da je spoljni uticaji poremete.
Dok je čekala da joj Skupština odobri plan, saznala je za IPA programe pomoći. Bilo je to njeno svjetlo na kraju tunela.
Slijedi program implementacije koji utvrđuje mjere i aktivnosti na osnovu kojih će se plan sprovesti u djelo. Implementacija je takođe jedan pomoćni mehanizam, koji bi trebao pomoći našoj osobi da na najbolji mogući način realizuje prioritetne projekte i ciljeve.
BOSNA/SRPSKA je objavila na svojoj zvaničnoj stranici njen plan uspjeha za naredni period. Željela je da njene zamisli budu transparentne, željela je i da bude primjer drugima, da se i drugi upoznaju sa njenim planom. Smatrala je da će na taj način imati veći podstrek da zamišljeno i ispuni.
Da li će naša Bosna/Srpska uspjeti u svom naumu? Ostaje da vidimo u narednom periodu.
A vi nemojte biti lijeni, posjetite njenu zvaničnu stranicu i proučite kakve je promjene odlučila da uvede u svoj životni prostor. Deset godina će brzo proći, bićete svjedoci njenog uspjeha ili pak njenog prostornog kraha.
Autor: Kristina Kuzmanović
#FrontalBlogChallenge
Tekst je objavljen u sklopu projekta Frontal Blog Challenge. Više informacija o Frontal Blog Challenge-u možete pronaći direktno na portalu Frontal, ali i na društvenim mrežama prateći zvanični hashtag projekta #FrontalBlogChallenge.
Projekat se realizuje uz podršku Ambasade SAD u BIH.
