Ovaj model, osim što djeci školskog uzrasta treba da ponudi alternativne sadržaje i „izvore sreće”, sadrži i zabranu izlaska u kasnijim večernjim satima za mlađe od 16 godina. Stoga su se već pojavili navodi da je to budući „policijski čas” za mlade. Ipak, da bi ovakva mjera zaživjela i imala mehanizme kontrole, potrebne su izmene zakona, zbog čega inicijator očekuje da se uključi i država.

Island je krajem devedesetih godina prošlog vijeka u Evropi zauzeo neslavno prvo mjesto po procentu mladih u ovoj populaciji koji povremeno ili stalno uzimaju narkotike ili alkohol. U međuvremenu su tamo primjenjene mjere koje su za 20 godina donijele takve rezultate da sada, kako kaže, prednjače u Evropi po najmanjem broju mladih koji uzimaju psihoaktivne supstance.

"Oni su procenat mladih koji uzimaju narkotike i alkohol smanjili sa 44 na pet odsto", napominje Jelić, koji je i član gradskog vijeća zadužen za obrazovanje.

On već sad najavljuje da će Novi Sad slijediti islandski primjer. To najpre mora da znači da se djeci i omladini ponudi više sadržaja koji će ih ispuniti i učiniti srećnim: sportskih, kulturnih i drugih društvenih manifestacija, kao i radionica u školi. Takođe, po ovom modelu, i roditelji bi trebalo da sa djecom provode što više vremena.

"Naložićemo školama da hitno organizuju obaveznu edukaciju roditelja povodom ovog pitanja. Osim ovog, primjenićemo mjere koje primjenjuju Island i mnogi evropski gradovi, a to je da predložimo gradu Novom Sadu da se uvede pravilo da maloljetnici mlađi od 16 godina ne bi trebalo da budu na ulici poslije 22 časa zimi, odnosno poslije ponoći ljeti, bez prisustva punoljetne osobe. Osim toga, smatramo da mlađi od 16 godina poslije 22 časa nemaju šta da traže u kafićima, klubovima, ugostiteljskim objektima", naveo je Jelić.

Na pitanje koje bi zakone trebalo mijenjati zbog eventualne mjere zabrane kasnih izlaska mladih, odgovara da se to prije svega odnosi na regulativu po kojoj bi nadležnost da legitimiše, osim policije, imala i druga lica, poput komunalne policije ili komunalnog inspektora.

Grad Novi Sad već sprovodi jednu mjeru, inovativnu u odnosu na druge gradove u Srbiji, u borbi protiv narkomanije kod mladih, dijeleći novosadskim školama besplatno testove na psihoaktivne supstance. Namjenjeni su roditeljima starijih osnovaca i srednjoškolaca, ali oni ipak nemaju obavezu da ih uzmu i iskoriste. Za prošlu školsku godinu nabavljeno je 20.000 takvih testova, a podjeljeno ih je, prema podacima koordinacionog tijela, 18.000. Nisu ih svi roditelji prihvatili, jer, ne misle da je taj model provjeravanja model odnosa koji žele da grade sa svojom djecom.

Jelić računa da je dobra mjera i to što je učenicima osnovnih i srednjih škola grad omogućio da besplatno koriste fiskulturne sale svojih škola. Mada to zvuči u najmanju ruku neobično, problem je bio što su se sale iznajmljivale odraslima i u doba dana kada učenici mogu da ih koriste.

Izvor: politika