Ova krhka zemlja sa svojim sistemom za podjelu vlasti uspostavljena je sporazumu kojim je prije više od 20 godina okončan rat, a i dalje teži uključivanju u proširenje EU kojim bi bio obuhvaćen zapadni Balkan. Ali zaostaje za ostalim kandidatima koji su mnogo dalje na tom putu, piše u tekstu koji je objavio magazin eureporter.

Zemlja se suočava sa izazovima trenutnih turbulencija na Balkanu, kao reakcija na nedavni sporazum o razmjeni teritorije koji je predložen za izmjenu granica između Srbije i Kosova, a koji je podržala EU. Bilo kakav razgovor o redefinisanju granica neizbježno dovodi u pitanje mnoge druge probleme u ovom problematičnom regionu.

Bosna je aplicirala za članstvo u EU 2016. godine, a prema godišnjem izvještaju EU o njenoj spremnosti za proširenje, još uvijek je u ranoj fazi reforme javne uprave, a reforme generalno napreduju sporim tempom. Međutim, neophodni su značajni napori za poboljšanje kapaciteta za borbu protiv terorizma, kao i za unaprjeđenje saradnje sa susjednim zemljama o pitanjima upravljanja granicom. Potrebno je poboljšati i usklađivanje sa zajedničkom politikom spoljne i bezbjednosne politike EU.

U Bosni i Hercegovini i dalje postoje sporovi u vezi sa budžetom, u vezi sa čim Republika Srpska (RS) zahtijeva veću finansijsku nezavisnost, ali ne samo zato što RS uspješno privlači strane investicije. Financial Times je nedavno opisao RS kao jedan od 10 prioritetnih regiona za ulaganja u Evropu. Banjaluka se poziva na potpunu usaglašenost sa Dejtonskim sporazumom kako bi to iskoristili na najbolji način.

Bosna je ostvarila određeni napredak u ekonomskom razvoju, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje i fragmentirana i neefikasna javna uprava.

Još važnije, postoji prijetnja  porasta islamskog ekstremizma na Balkanu, jer novi migracioni talas ulazi u Evropu preko Bosne. Mnogi ljudi sa Bliskog Istoka učinili su Sarajevo pogodnim mjestom odakle bi dalje odlazili u Njemačku i druge zemlje sjeverne Evrope. Ove godine procjenjuje se da je više od 15.000 migranata ušlo u Bosnu iz Pakistana, Irana, Avganistana i drugih zemalja, sa kojima se administrativni sistem zemlje ne može adekvatno nositi.

Trebalo bi se sjetiti istorijskih lekcija i onih 11 učesnika u terorističkom napadu 11. septembra 2001. godine u Njujorku, da su se prije toga u Bosni i Hercegovini borili kao dio džihadskog tima u okviru muslimanskih odreda u Zenici, a trojica su čak imala i bosansko državljanstvo.

Najnoviji izvještaj američkog Stejt departmenta o terorizmu navodi da je Bosna i Hercegovina nastavila da povećava svoje antiterorističke kapacitete 2017. godine, ali zakonske rupe i blage kazne ostaju glavni izazovi.

Nasuprot tome, Izvještaj američkog Stejt departmenta pozitivno govori o činjenici da je Republika Srpska usvojila novi krivični zakon koji tretira prekršaje u vezi sa terorizmom u skladu s međunarodnim standardima, kao i spajanje stranih paravojnih snaga kao krivično djelo.

Bosna i dalje ostaje potencijalno eksplozivno jezgro islamskog radikalizma. Pitanje kontrole rasta islamskog uticaja na Balkanu komplikuje činjenica da bosanski Muslimani trenutno nemaju obećavajućeg lidera - sadašnji lider bosanskih Muslimana Bakir Izetbegović više ne može biti član Predsjedništva zemlje, jer je već služio dva uzastopna mandata.

Istovremeno, proširenje islama na Balkanu je daleko od kraja - broj muslimana u populaciji BiH je 50,1%, u poređenju sa situacijom od prije 20 godina, kada su činili manje od 44% stanovništvo.

U tom kontekstu, nezavisna Republika Srpska u Bosni i Hercegovini je apsolutno ključna za stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu kao održivu regionalnu silu koja može uravnotežiti porast islamskog uticaja i širenja islama na Balkanu i djelovati kao bedem protiv porasta terorizma.

Izvor: eureporter