Bosna i Hercegovina  je ostala kooperativni partner za borbu protiv terorizma i nastavila je da povećava svoje kapacitete za borbu protiv terorizma u 2017. godine. Međutim, zakonske praznine i blago izricanje presuda ostali su veliki izazovi, navodi se u izvještaju.

Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističko ekstremističke grupe ostali su potencijalni izvori terorizma u BiH, a postignut je mali napredak u deradikalizaciji.

BiH nije donijela nikakvo veliko zakonodavstvo za borbu protiv terorizma na nacionalnom nivou 2017. godine. Republika Srpska je usvojila novi krivični zakon koji usklađuje krivična djela terorizma s međunarodnim standardima i kriminalizuje članstvo u stranim paravojnim i para-policijskim snagama. Na državnom nivou, BiH takođe ima zakone koji zabranjuju članstvo u para-vojnim i para-policijskim organizacijama, ali osuđujuće presude i dalje predstavljaju veliki izazov. Strani teroristi su često osuđivani ispod minimuma propisanih Krivičnim zakonom BiH, što je rezultat sudija koji su uzimali u obzir olakšavajuće okolnosti. Ako je osuđen na godinu dana zatvora ili manje, osuđeni terorista može odlučiti da plati novčanu kaznu umjesto da bude u pritvoru, stoji u izvještaju Stejt Depratmenta.

U izvještaju se navodi i da je BiH nastavila napore da prekine terorističke aktivnosti 2017. godine putem hapšenja Emira Hodžića, Enesa Mesića sa još šest drugih osušenika. Kao veliki problem sa pravosudnim sistemom u BiH, u Stejt Departmentu navode činjenicu da je Mesić osuđen na tri godine zatvora zbog terorističkih aktivnosti ali nije bio odmah zatvoren.

BiH je nastavila sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama u borbi protiv terorizma, a primjer je saradnja BiH sa Sjedinjenim Državama na ekstradiciji Mirsada Kandića, ISIS-ovog facilitatora koji živi u Sarajevu.

Detaljan izvještaj na engleskom jeziku pročitajte OVDJE

Frontal/Danka Savić