Doduše, o ovome se govori na svakodnevnoj osnovi dok mediji glorifikuju svaku priču naših zemljaka koji su uspjeli u tuđini. Dok su migracije uvijek bile sastavni dio naseljavanja razvijenog područja, ove bazirane na ekonomskoj osnovi poprimaju zastrašujuće enormne razmjere posljednjih godina.

Stručnjaci dvoje koliko je dobro da sav stručni kadar, posebno ljekari i inženjeri napuštaju svoju domovinu i bivaju dočekani širom raširenih ruku negdje drugo. „Na prvi pogled ovo izgleda kao win-win trend, od kojeg zemlje koje ugošćavaju migrante profitiraju, dok migranti istovremeno profitiraju od ekonomski stabilnog podneblja na koji dolaze. Ali se neki stručnjaci za ekonomski razvoj plaše kako je ovaj trend loš po zemlje iz kojih migranti dolaze. Oni to argumentiraju činjenicom da „odliv mozgova“ iz siromašnih zemalja tim zemljama zapravo krade stručan kadar, koji im je potreban kako bi izbjegli još veće siromaštvo. Drugi su, pak, skeptični oko te teorije, smatrajući kako nove vještine koje pojedini migranti po povratku u svoje domovine donose sa sobom zapravo nadmašuju onu štetu koja nastaje njihovim odlaskom.“

Mnogi migranti koji su svoju sreću i budućnost pronašli van svoje domovine smatraju kako odluka da li emigrirati ili ne nije isključivo ekonomske prirode. Ponekad ljudi osuđuju one koji su brzo napustili svoju domovinu. U članku za The Economist o ovome upravo govori Violeta Hernandez, koja se iz svoje rodne Gvatemale zbog supruga preselila u Italiju.

„Mnogi ljudi bi pomislili kako je život lagan za one koji žive van svoje domovine.“, napominje Hernandez. Život u tuđini nije umanjio njenu ljubav prema domovini ističe dalje ona, te naglašava da „ako mi započinjemo posao van granica domovine...mi uvijek mislimo na koji način naš novi posao može donijeti benefite Gvatemali.“

Koliko će na kraju svako od ekonomskih migranata učiniti od svog novog života, te koliiko možda čak i vratiti domovini iz koje dolazi, ostaje na njemu samome ali nastavak života u slabije razvijenim zemljama koje graniče sa siromaštvom zaista predstavljaju svojevrsni čin vjere.

IZVOR: https://www.economist.com/open-future/2018/08/27/what-educated-people-from-poor-countries-make-of-the-brain-drain-argument

Frontal/Toni Sarajlić