Pantelejmon se rodio u Nikomidiji, u današnjem Izmiru u Turskoj. U mladosti ga je medicina najviše zanimila, a nakon što je, kako predanje kaže, jednom slijepom čovjeku vratio vid, njegovo znanje i umijeće, izazivalo je zavist brojnih ljekara.

Optužili su ga da je hrišćanin, što je u to vrijeme bila najopasnija optužba zbog koje je morao na suđene pred carom Maksimilijanom. Pantelejmon je i pred ovim vladarom pokazao svoje iscjeliteljske moći.

Priča o čudima koje izvodi sve više su se širile, i privlačile su sve veći broj ljudi hrišćanstvu. Car Maksimilijan je odlučio da ga zatvori i izloži strašnom mučenju.

Pantelejmonu se u tamnici Bog više puta prikazao. Pokušavali su da ga više puta ubiju, ali se mač svaki put lomio. Na kraju je on sam svojim dželatima dozvolio da ga ubiju.

Ubijen je jula 304. godine, pod drvetom masline.

Mošti ovog sveca čuvaju se na Svetoj gori, vjeruje se da imaju iscjeliteljske moći, baš kao i ikone sa likom Svetog Pantelejmona.

Jedan od najljepših manastira na Atosu posvećenih je Pantelejmonu, a među ktitorima tog zdanja bio je i car Lazar.

Dijelovi njegovih moštiju nalaze se i u Beogradu, u Ruskoj crkvi na Tamšmajdanu, u crkvi Svete Petke na Kalemegdanu i u hramu Svetog arhangela Gavrila.

Grad Bijeljina proslavlja danas krsnu slavu

Pantelinske svečanosti povodom krsne slave grada, a koje su počele još prošle sedmice, završavaju se danas svetom ligurtgijom u Crkvi Svetog Đorđa, te tradicionalnim lomljenjem slavskom kolača ispred zgrade Gradske uprave u 11 časova.

Sinoć je uoči gradske slave održano duhovno veče "Pantelinske duhovne večeri". U okviru programa učestovovali su hor "Srbadija", Srpsko kulturno-umjetničko društvo "Semberija" i dramski umjetnici iz Beograda.

Frontal/srna