Tegeltija je, tokom skupštinske rasprave o prijedlogu ovog zakona, rekao da će ovaj zakon u redovnoj proceduri i formi nacrta biti razmatran na nekoj od narednih sjednica parlamenta RS.

Produženje nameta

Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, donesen 2015. godine, utvrdio je obavezu društvima za osiguranje da 1% bruto premije ostvarene iz osiguranja od autoodgovornosti uplaćuju na račun javnih prihoda Republike Srpske kao dio preventive za dio realizacije projekata unapređenja bezbjednosti saobraćaja utvrđenih Strategijom bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske.

Pomenuta obaveza imala se izvršavati u periodu od tri godine od dana stupanja na snagu zakona, a primjena iste ističe dana 14. oktobra 2018. godine. Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona  o obaveznim osiguranjima u saobraćaju taj se period produžuje za još dvije godine, odnosno do 2020. godine.

Neposredno prije donošenja Zakona, ali i nakon njegove primjene je jasno da je on štetan i na tu činjenicu je ukazivala stručna javnost kao i zainteresovani društveni činioci.

"Želimo napomenuti da su osiguravajuća društva sa sjedištem u Republici Srpskoj stavljenja automatski u nepovoljniji položaj u odnosu na osiguravajuća društva sa sjedištem u Federaciji BiH, ako se uzme u obzir da ovakva obaveza ne postoji u Zakonu o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti FBIH, niti u zemljama u okruženju, niti su Direktivama EU date smjernice da se oblast bezbjednosti u saobraćaju finansira iz ovih izvora. Nadalje, društva za osiguranje ne vide svrhu i potrebu da se iz njihovog poslovanja izdvajaju sredstva za finansiranje bezbjednosti u saobraćaju, što može dovesti do pojave i drugih sličnih zahtjeva za finansiranje različitih projekata i aktivnosti", navodi se u dopisu Udruženja društava za osiguranje koji je upućen poslanicima u Narodnoj skupštini

Oni tvrde da ni nakon tri godine primjene Zakona, javnost i društva za osiguranje nisu upoznati sa načinom trošenja prikupljenih sredstava, kao i efektima primjene na prevenciju bezbjednosti u saobraćaju.

Gdje su pare?

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija je prilikom donošenja Zakona rekao da su razlozi za donošenje ovog zakona (su) sadržani u potrebi deregulacije i liberalizacije cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila, a u cilju očuvanja stabilnosti i nesmetanog funkcionisanja sektora osiguranja.

Svojevremeno je predlagač prilikom usvajanja najavio da će vršiti analizu efekata primjene ove zakonske obaveze, kao i analizu utroška sredstava prije donošenja ovog Zakona.

Međutim, ni nakon tri godine primjene Zakona, javnost i društva za osiuranje nisu upoznati sa načinom trošenja prikupljenih sredstava, kao i efektima primjene na prevenciji bezbjednosti u saobraćaju.

Po navodima Udruženja društava za osiguranje, na osnovu naplate pomenutog nameta od društava za osiguranje je od oktobra mjeseca 2015. do kraja 2017. godine u Budžet Republike Srpske uplaćeno više od 2,5 miliona KM.

Sa druge strane, društva za osiguranje u svojim statističkim pokazateljima u kontinuitetu bilježe porast broja odštetnih zahtjeva po osnovu autoodgovornosti.

Na jasan i nedvosmislen način odredbama Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju i Odlukom Agencije za osiguranje Republike Srpske o zajedničkoj tarifi premija i cjenovniku za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“ br. 94/15 od dana 16.11.2015. godine), propisano je šta čini premiju osiguranja od autoodgovornosti i to da se bruto premija sastoji od: tehničke premije (koja je namjenjena za pokriće obaveza društva za osiguranje po uloženim odštetnim zahtjevima trećih oštećenih lica iz osnova osiguranja od autoodgovornosti, uključujući pokriće obaveza po zelenoj karti osiguranja i solidarno pokriće za štete po neosiguranim i nepoznatim počiniocima) i režijskog dodatka (namijenjen za pokriće troškova sprovođenja osiguranja, tj. troškova poslovanja društva u vrsti osiguranja od autoodgovornosti, a koji ne može iznositi više od 30 % od bruto premije osiguranja).

Navodi se dalje u dopisu Udruženja NSRS.

Na ovaj način je evidentno da Zakonom nije ostavljen prostor, odnosno nije predviđeno izdvajanje 1 % bruto premije za finansiranje realizacije projekta unapređenja bezbjednosti saobraćaja iz ukupne ostvarene bruto premije osiguranja od autoodgovornosti.

Ovim se zaključuje da se usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju koji predviđa produženje roka naplate pomenutog nameta ne bi postigli nikakvi efekti, samo bi se društva izložila dodatnim troškovima.

To bi se svakako odrazilo na poslovanje osiguravajućih kuća, čime bi se ugrozila realizacija njihove osnovne uloge isplate šteta oštećenim licima u saobraćajnim nezgodama.

Političke igre bez granica

Poslanik PDP-a Branislav Borenović, tokom skupštinske rasprava, rekao je da je protiv izmjene ovog zakona, jer je, kako je naveo, riječ o nametu kojim pojedinci sebi daju pravo da troše novac građana Republike Srpske.

Borenović je zatražio da se detaljno revidira i ispita gdje su utrošena sredstva prikupljena po ovom osnovu od 2015. godine.

"Nije potrebno ovim prijedlogom zakona stvarati nove namete, a da se prije toga ne izvrši revizija i kontrola o dosadašnjim sredstvima koja su prikupljena preko Agencije za bezbjednost saobraćaja RS-a", izjavio je poslanik SDS-a Dušan Berić.

Nejasna je pozadina donošenja ovog Zakona i insistiranje da se po hitnoj proceduri produži njegovo trajanje imajući u vidu činjenicu da je predlagač amandmana na ova akta (nominalno) Klub poslanika SNSD-DNS-SP, iako procedura donošenja izmjena i dopuna ovog Zakona nije planirana programom rada Vlade i NSRS, što se vidi iz dokumentacije dostavljene narodnim poslanicima u sklopu prijedloga.

Nedokučivo kako je uopšte došlo do toga da Prijedlog zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju bude upućen u skupštinsku proceduru?

Još manje jasna promjena stava vladajuće većine, odnosno Vlade. Da li je ovo varnica koja je sjevnula u odnosu DNS-a i SNSD-a, pogonske osovine vlasti u Republici Srpskoj?

Pod ingerencijom DNS-a se već godinama nalazi Ministarstvo saobraćaja i veza i sve vezano za putnu i saobraćajnu infrastrukturu u Republici Srpskoj. Kao da su u stranci Marka Pavića, želeći da iskoriste Sjednicu NSRS na kojoj je sva pažnja bila usmjerena na Izvještaj Anketnog odbora imali namjeru da produže vrijeme trajanja ovog, po svim svjedočenjima štetnog i beskorisnog zakonskog osnova za novi namet.

SNSD je, kao glavni „igrač“ u ovoj areni shvatio da će nakon velikog udarca koji im je nanio Zakon o akcizama usvojen početkom godine pretrpjeti samo štetu ukoliko nekoliko mjeseci pred izbore bude dozvolio donošenje još jednog zakonskog osnova za neopravdan namet. Posebno ako tim nametom ne bude osjetio direktnu korist, već od nje profitira koalicioni, ali ipak mlađi partner.

Javnost u Republici Srpskoj je ostala u nedoumici: da li je gore to što se zakoni u RS predlažu, donose i produžuju imajući u vidu interese ne građana i njihove dobrobiti već političkih stranaka i njihovih lidera, ili to što je moguće da u Republici Srpskoj nekoliko godina na snazi stoji zakon koji, bez ikakve konkretne koristi donosi samo još jedan namet privredi, a čiji cilj ne ide niti u jednu namjenu javne potrošnje?

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Izvor: b1info.ba