Region
Srbi i Crnogorci najnaoružaniji u Evropi
Prema istraživanju, prošle godine u Srbiji je ukupno bilo oko 2,7 miliona komada malokalibarskog oružja. Od tog broja, malo manje od 1,2 miliona bilo je registrovano, dok se nešto više od milion i po komada vodi kao neregistrovano
Sto građana Srbije u proseku poseduje 39 komada malokalibarskog naoružanja, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje koje je sprovela organizacija ženevskog Instituta za međunarodne i razvojne studije „Small arms survey“, prenosi Danas.
Po ovoj statistici, Srbija sa Crnom Gorom dijeli treće mjesto u svijietu iza neprikosnovene Amerike i Jemena u kojem već godinama besni građanski rat.
Ipak, Filipa Stojanovića, istraživača Centra za istraživanje javnih politika ovaj podatak nije iznenadio. Kako kaže, do prije nekoliko godina, po rasprostranjenosti malokalibarskog oružja, bili smo odmah iza SAD.
"Ova činjenica predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem, u prvom redu za lokalnu zajednicu. Malokalibarsko oružje se najčešće koristi u obračunima mladih, prisutno je u nasilju u porodici, a da i ne govorim o gotovo svakodnevnim sukobima između kriminalnih grupa", navodi Stojanović.
Prema istraživanju, prošle godine u Srbiji je ukupno bilo oko 2,7 miliona komada malokalibarskog oružja. Od tog broja, malo manje od 1,2 miliona bilo je registrovano, dok se nešto više od milion i po komada vodi kao neregistrovano.
Kako ističe Stojanović, Srbija je posljednjih godina sa promjenjivim uspjehom pokušavala da smanji broj malokalibarskog oružja.
"Od sedam ili osam akcija legalizacija oružja koje je organizovala država jedino je ona iz 2003. godine zabilježila veći odziv građana, pošto je istovremeno trajala akcija Sablja. Sve ostale akcije nisu dovele do drastičnog pada neregistrovanog malokalibarskog oružja, vjerovatno jer nisu bile praćene adekvatnom kampanjom", kaže Stojanović.
Međutim, to bi moglo da se promijeni pošto se u najskorijem periodu očekuje usvajanje dva dokumenta koji bi trebalo da suzbijanju malokalibarskog oružja daju strateško usmjerenje. Potpisivanje Mape puta, dokumenta čiji su sadržaj krajem maja u Tirani usaglasile sve zemlje Zapadnog Balkana, trebalo bi da se dogodi početkom jula u Londonu, na narednom sastanku Berlinskog procesa. Paralelno sa tim, u fazi nacrta se nalazi i nova Strategija kontrole lakog i streljačkog oružja, čije je usvajanje jedna od obaveza koju je Srbija preuzela na sebe u sklopu Pregovaračkog poglavlja 24.
Izvor: nedeljnik