Kako saznaje BUKA od izvora iz Fonda zdravstvenog osiguranja projekat za koji će se iskeširatri 23 miliona KM u potpunosti se poklapa sa već postojećom platformom koja funkcioniše više godina.

“Ovo se 100 odsto preklapa sa onim što radi firma ‘Računari BL’, odnosno sa projektom koji se nazvao Data centar. Ovdje se radi o poslu koji je već urađen, odnosno IZIS već postoji samo se drugačije zove, a sve što se sad radi služi da bi neko izvukao veliki novac”, ispričao nam je naš izvor upućen u cijeli slučaj.

Da su navodi našeg sagovornika tačni pokazuju i prethodne izjave pojedinih zvaničnika iz ministarstva zdravlja RS koji su još prije više od 5 godina govorili kako se u RS implementira informacioni sistem koji će se, gle čuda, danas opet raditi.

Tako smo pronašli i tekst u kome je Zdravko Grubač, projektni koordinator, jedinice za koordinaciju projekata pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske potvrdio kako je Uvođenje informacionog sistema za porodičnu medicinu u sve domove zdravlja u Republici Srpskoj završeno. 

Prema njegovim riječima može se zaključiti da ono što su građani RS tad dobili ni malo se ne razlikuje od onog što nam se nudi u ovom trenutku. 

"Informacioni sistem sadrži kompletan zdravstveni karton pacijenta, u koji porodični doktor i medicinska sestra, u zavisnosti od prava pristupa elektronskom kartonu, unose podatke o stanju pacijenta. Softver olakšava rad tima porodične medicine na razne načine: omogućava automatsku identifikaciju lica sa riziko-faktorima, plansko zakazivanje grupa hroničnih bolesnika i rad sa njima (menadžment hroničnih bolesti), uopšte bolju informisanost o pacijentu koja je dostpuna u svakom trenutku lekaru", rekao je tada Grubač naglašavajući kako su svi administrativni poslovi vezani za pružanje zdravstvene zaštite svedeni na par klikova mišem, što za rezultat da medicinsko osoblje manje vremena troše ni "papirologiju", a više vremena ostaje za rad sa pacijentima. 

Nakon toga je urađeno uvezivanje svih timova porodične medicine sa jednom centralnom lokacijom, Centrom za podatke u zdravstvu RS (data centar) u kojem je čitav niz servisa koji omogućavaju da zdravstveni podaci građana budu dostupni, ovlaštenim zdravstvenim profesionalcima i institucijama zdravstvenog sistema u RS. 

Inače, da je posao za koji Fond planira dati 23 miliona KM već urađen, a da će ga u narednom periodu neko samo ponoviti i za to biti dobro plaćen pokazuju i izjave medicinskih radnika sa terena koji već godinama govore kako u svojim domovima zdravlja imaju elektronske kartone, uputnice i sl.

U banjalučkom Domu zdravlja, su naveli su da u njihovim ambulantama, funkcioniše elektronski karton, te da su uputnice, pisanje nalaza, izdavanje recepata i terapija pacijenta na jednom mjestu, na ekranu računara i na raspolaganju ljekarima i medicinskom osoblju u svakom trenutku.

Pobjednik već poznat

Pored toga, da ovaj posao nosi i dodatnu dozu kontroverze potvrđuje podatak da se i prije objave rezultata tendera zna ko će raditi IZIS.

Naime, zanimljivo je da je ovaj posao, iako se još uvijek zvanično ne zna ko će ga dobiti, nezvanično dodijeljen firmama “MMS CODE” i “Venera”, koje su u direktnoj saradnji sa firmom “Erikson - Nikola Tesla” iz Zagreba.

Da cijeli slučaj bude još zanimljiviji pobrinuo se i poznati biznismen blizak vlasti Mladen Milanović Kaja koji je u toku svih ovih pregovora i razgovora o IZIS-u kupio firmu “MMS CODE” i tako sebi obezbjedio dodatne milione koji će se sliti u kasu njegovog novog preduzeća nakon što zaključe posao sa Fondom zdravstvenog osiguranja. 

Pored toga, posao na kojem će itekako profitirati pomenute firme za koje su prema pisanju medija i konstruisani ovi poslovi ostavlja još mnogo otvorenih  pitanja na koja smo pokušali pronaći odgovore.

Najskuplji posao u regionu

Jedno od njih je i cijena predviđenih radova. 23 miliona KM za sistem za oko milion osiguranih građana Republike Srpske itekako ostavlja prostora za sumnju i cijeli posao.

Od 23 miliona KM, koliko iznosi Prva faza implementacije IZIS-a, narečenim ostaje 15 miliona čiste zarade; Što je, složićete se, posao iz snova.

U drugoj fazi, koja iznosi dodatnih 12 miliona, čista zarada je 8 miliona KM, što praktično znači da će pobjednici na tenderu zaraditi 23 miliona KM, od onih 35 koliko će biti utrošeno u dvije faze projekta IZIS.

Posebno je ovo sve sumnjivo jer je poznato da je Srbiju istovjetan projekat koštao četiri puta manje. Za 6,8 miliona osiguranih u Srbiji, sistem je plaćen 5,8 miliona KM.

Pored toga, FZO RS namjerava da kupi 3.000 novih računara, ali i softver kartice i čitače. Srbija je, primjera radi, 2015. godine umrežila 800 računara, a kako su zdravstvene ustanove većinom bile opremljene računarima, dokupljeno je samo njih 500.

S druge strane, Srbija je svoj projekat prepisala od Makedonije, koja je formirala IZIS sa 2.500 računara, ili 500 manje nego što to planira FZO RS. Ovu državu projekat sa istim karticama je koštao oko 10 miliona KM, a nije dao nikakve rezultate.

Još zanimljivije je što firma “Ericsson Nikola Tesla” koja će ustvari biti pravi izvođač radova, a koja je angažovana od strane domaćih preduzeća ne želi da otkrije koliko će naplatiti svoje usluge, jer je jasno da bi se time uvidjelo kolika je zarada domaćih firmi.

Na naše pitanje koliko bi trebao da košta ovaj projekat ukoliko ga bude provodila vaša firma sa partnerima dobili smo odgovor:

“Komercijalna ponuda je predana naručitelju. Molimo Vas da se s pitanjima vezanim uz ovu temu obratite Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.”

Ono što baca dodatnu mrlju na čitav ovaj posao koji je izgleda unaprijed osmišljen jeste činjenica da je firma “Ericsson Nikola Tesla” u Hrvatskoj informatizaciju primarne zdravstvene zaštite radila više od 10 godina i to ne baš toliko uspješno. Prema pisanju tamošnjih medija ovaj projekat su godinama pratile mnoge kontroverze od davanja ekskluziviteta privatnoj firmi do mogućnosti sigurnosti podataka sa kojima raspolažu.

“Informatizacija zdravstvenog sustava je svugdje u Europi i svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj kontinuirani proces koji bi trebao uključivati mogućnosti unaprjeđenja i nadogradnje, ovisno o napretku tehnologije, potrebama države/društva, korisnika sustava itd. Informatizacija zdravstvene zaštite u Hrvatskoj započela je prije više od 15 godina, a traje i danas, no ukoliko se pitanje odnosi na ugovorne obveze Ericssona Nikole Tesle d.d., s ponosom možemo potvrditi uspješno izvršenje svih poslova/obveza na svih ugovorima koji su nam bili dodijeljeni”, rekli su iz firme “Ericsson Nikola Tesla” pokušavajući opravdati svoju dugogodišnju izradu ovog sistema.

Informacije o građanima RS u rukama privatne firme

Ono što posebno interesuje mnoge građane, a što se pokazalo kao slabost informacionog sistema u Hrvatskoj,  jeste da li će “Ericsson Nikola Tesla” iz Zagreba, ukoliko dobije posao u Republici Srpskoj raspolagati sa zaštićenim informacijama o zdravlju građana. Zbog toga smo ovakvo pitanje postavili i upravi ove firme, ali nismo dobili direktan odgovor, već samo uvjeravanja da su podaci građana sigurni. 

“Važno je istaknuti da Ericsson Nikola Tesla primjenjuje izrazito visoke sigurnosne standarde čuvanja informacija, a između ostalog posjeduje i međunarodni certifikat ISO 27001 za upravljanje informacijskom sigurnošću u tvrtkama. Nadalje, podaci u korektno informatiziranom sustavu su sigurniji nego u papirnatom obliku: anonimizirani su, postoji sustav autorizacije i kontrola pristupa te log zapis za svaku aktivnost, koristi se kriptiranje itd. K tome, Ericsson Nikola Tesla, kao kompanija sa sjedištem u Europskoj uniji, dužna je pridržavati se svih GDPR odredbi o zaštiti osobnih podataka. Medicinski podaci spadaju u posebno osjetljive podatke, koji u skladu sa GDPR uredbom podliježu striktnim pravilima i sankcijama. S obzirom na sve prethodno objašnjeno, nema straha od narušavanja privatnosti građana. Dapače, podaci će biti sigurniji, a privatnost građana puno zaštićenija no prije. U ljudskoj prirodi je da nova rješenja bude sumnje i strahove, čak i kada su puno bolja od onih koje smo koristili prethodno. Sa sličnim procesima su se suočavale sve zemlje koje su informatizirale zdravstveni sustav, a jedini pravi odgovor na te bojazni je dosljedna primjena svih propisanih mehanizama i pozitivno iskustvo koje korisnici ( i zdravstveni profesionalci i pacijenti i administrativno osoblje) stječu s vremenom”, rekli su nam iz ove firme. 

MUP RS češlja Fond zdravstvenog osiguranja

Ipak, da da se ovdje ne radi o najčistijim poslovima govori i podatak da se u cijelu priču umješao i MUP Republike Srpske koji detaljno provjerava tendersku dokumentaciju kako bi utvrdili da li je prekršen zakon u višemilionskom međunarodnom tenderu Fonda zdravstvenog osiguranja oko nabavke Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema RS (IZIS).

Provjera je pokrenuta nakon anonimne prijave koja je dostavljena MUP RS, a ukoliko se utvrde nepravilnosti biće pokrenuta i zvanična istraga oko višemilionskog posla Fonda vezanog za uvođenje elektronskih zdravstvenih knjižica u RS.

Iako je FZO RS još 2. marta Ministarstvu unutrašnjih poslova RS predao dokumentaciju u vezi sa tenderom, inspektori još nisu saopštili detalje iz istrage. Dva mjeseca kontrolisanja papirologije, po anonimnoj prijavi, tako su i dalje bez objavljenih rezultata.

Sa druge strane, sve ovo je za vlasnika „MMSCODE“-a Slavka Bojića budalaština, a posebno to što se javnost bavi vrijednošću tendera, a ne i programom koji će, kako najavljuje, koristiti svim građanima RS.

„Sada moramo da dostavimo i finansijsku ponudu, a onda ćemo pregovarati o ugovoru. Trebaće nam nekoliko mjeseci za potpisivanje ugovora, ukoliko do toga dođe. Vjerovatno ćemo se uklopili u cifru od 23 miliona KM, ali još nemamo na osnovu čega uraditi grubu kalkulaciju. Isuviše je ozbiljan projekat, a dočekan je ‘na nož’. Mi to jedini radimo u regionu i Evropi. Budalaštine su kada neko spominje novac, ali ne i ono što će biti urađeno. U Srbiji, na primjer, ne postoji ni ‘i’ od IZIS-a. Kod nas ćete na android aplikaciji imati i nalaze i kartone, ali će biti praćena i potrošnja novca u zdravstvu. IZIS bi, prema studiji opravdanosti, trebalo da bude isplativ već kroz 11 mjeseci. Mi nemamo registre bolesnika, a ovaj sistem će biti idealan alat za preventivno djelovanje“, pokušao je opravdati Bojić u izjavi za Capital.ba 23 miliona KM vrijedan posao.  

 * Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Izvor: buka