Cvijanovićevoj se nagrada "Ključ grada" sa poveljom dodjeljuje kao poseban vid priznanja za djela i rad od opšteg značaja za grad, a Taliću za humana djela, doprinos i postignute rezultate u razvoju Zavoda i unapređenje zdravstvenog sistema.

Nagrada "Zlatni grb" biće dodijeljena proslavljenom rukometnom stručnjaku Velimiru Petkoviću, reditelju Nikoli Pejakoviću, profesoru Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Biljani Antunović i etnologu Danijeli Đukanoviću.

Plakete grada Banjaluka pripale su glumcu LJubiši Savanoviću, Ružici Atanacković iz udruženja "Zajedno", Gradskoj organizaciji porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, doktoru Snežani Kutlešić Stević, Kulturno-umjetničkom društvu "Veselin Masleša", Galini Marjanović iz udruženja "Duga", direktoru Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Sariti Vujković i profesoru Pravnog fakulteta Nikoli Mojoviću.

"Nagrada Grada Banjaluka mladima" pripala je mladim rukometašima RK "Borac" Srđanu Mijatoviću i Arseniju Bubiću, dirigentu Gradskog tamburaškog orkestra Zlatanu Miriću, klubu banjalučke Gimnazije "Balmun", plivaču Mihajlu Čeprkalu i profesoru Miroslavu Malinoviću.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić podsjetio je da je u ferbuaru raspisan javni poziv na kojem su svi građani imali priliku da predlože kandidate i da je stiglo oko 40 prijedloga za aprilske nagrade.

On je naveo da su za godinu i po dana njegovog mandata na poziciji gradonačelnika, imali izvanrednu saradnju i podršku Vlade Srpske na nizu kapitalnih projekata u gradu.

"To su gradnja kliničkog centra, zatim u ovoj godini imamo pet projekata sa preduzećem Putevi Republike Srpske, pa gradnja kuća socijalnog stanovanja u Kuljanima, rekonstrukcija Banskog dvora, finansiranje vodovoda Crno vrelo. Ako hoćemo da budemo iskreni, Banjaluka je zaista imala veliku podršku od Vlade Republike Srpske na čijem čelu je gospođa Cvijanović i taj prijedlog da se njoj dodijeli Ključ grada je potpuno legitiman", rekao je Radojičić novinarima.

Predsjednik Skupštine grada Zoran Talić ocijenio je da je dobro što se u Skupštini razgovara o svim aspektima i svim temama iz društvenog života.

"Drago mi je da se među predloženima za nagrade nalaze ljudi iz različitih sfera života i mislim da je odluka za ovo zasjedanje dosta dobro urađena. Svakako da ima prostora za izmjenu odluke o nagradama koja je donesena 2000. godine u smislu da mora biti preciznija i da ne bismo imali proizvoljne procjene", naveo je Talić.

Skupština je usvojila i zaključak o utvrđivanju nacrta Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluke, sigurno jedan od najznačajnijih planskih dokumenata kada je u pitanju budući izgleda centra grada. Radojičić je rekao da se prilikom izrade ovog plana pokuašala nastaviti nit koju je tridesetih godina prošlog vijeka uspostavio ban Milosavljević, kada je zapravo i začeto sadašnje urbano jezgro Banjaluke.

„Strateški dio ovog plana jeste pravljenje nove okosnice koja se proteže od stare autobuske stanice preko parkinga ispred Muzeja savremene umjetnosti, Hrama Hrista Spasitelja, spomenika banu Milosavaljeviću i dalje prema podzemnom parkingu iznad kojeg bi trebalo da bude centralno spomen obilježje borcima VRS. Važan segment ovog plana jeste i sklanjanje sa površine velikog broja parking mjesta koja zauzimaju mnogo prostora i onemogućavaju dobro regulisanje saobraćaja. Predviđeno je više podzemnih i nadzemnih garaža što bi kompletne površine oslobodilo ili za promjenu režima saobraćaja ili za pješačke i biciklističke staze. Na nekoliko lokacija su predviđeni neboderi koji su obilježja velikih gradova i poslovnih zona“, naglasio je Radojičić.

Gradski arhitekta Ivan Rašković kazao je da plan obuhvata uži centar grada, reguliše spratnost i kvadrature i namjene površina u samom centra i dodao da centar grada uvijek pobuđuje najviše pažnje, jer je veoma bitan za identitet jednog mjesta.

„Svaki grad mora da raste, jer grad koji ne raste ostaje na nivou našeg djetinjstva, praktično. Ako je grad živ, on mora da se razvija. Plan sasvim odgovara stvarnosti i do jedne mjere unapređuje grad. Banja Luka nema, u klasičnom smislu, blokove kao drugi gradovi, to je prijatna struktura zacrtana još u 19. vijeku i to je ono na čemu bi trebalo da nastavimo da radimo“, istakao je Rašković.

U prvom dijelu zasjedanja donesena je i odluka o visini paušalne naknade za postavljenu kablovsku kanalizaciju za komunikacijske kablove. Za posebnu, prvu i drugu sezonu godišnji paušal iznosi 50.000 KM, za treću i četvrtu zonu naknada je 30.000 KM, dok je za petu i šestu zonu i ostalo građevinsko zemljište godišnje potrebno uplatiti 20.000 KM.

Inače, sjednica Skupštine grada započela je minutom ćutanja kojom je odata počast pokojnom Davidu Dračičeviću. Nastavak 21. sjednice gradskog parlamenta zakazan je za četvrtak, 29. mart, u 9.00 časova.

Izvor: Srna