Stiven Hoking, koji je preminuo u svojooj 76 godini, ostvaio je iza sebe više knjiga, među kojima je najvažnija "Kratka istorija vremena". Ta knjiga provela je 147 sedmica na Njujork Tajmsovoj listi bestselera i prodata je u više od deset miliona primjeraka. Ali ovaj blistavi um je objavio i autobiografiju - prikladno nazvanu "Moja kratka istorija" u kojojoj je dao pet životnih lekcija kako da postanete genije. Nisu baš naučne, ali vrijedi ih pročitati.

1. Nemojte previše da učite u školi

Hoking navodi da su studenti na Oksfordu, kada je on bio tamo, uglavnom izbjegavali naporan rad. "Jednom sam izračunao da sam za tri godine tamo proveo 1.000 sati u ozbiljnom radu. To je svega sat dnevno", napisao je on. A predavanja? Ona su za budale.

 
2. Nemojte da propuštate šanse jer se pravite kul

"Postojala je ta atmosfera dosade i osjećaja da nema potrebe da se trudite ni oko čega. Posljedica moje bolesti je što sam shvatio da to mora da se promijeni. Kada ste suočeni sa mogućnošću da umrete jako mladi, shvatite da je život vrijedan življenja, i da ima mnogo stvari koje treba da uradite". Uhvati trenutak, ili carpe diem, što bi rekli tipovi sa Oksforda.

3. Neka bude jednostavno

Kada je pisao "Kratku istoriju vremena", Hoking je batalio matematičke formule i žargon kako bi nauku napravio razumljivom svima nama. "Siguran sam da je svako zainteresovan kako funkcioniše univerzum, ali većina ljudi uopšte ne može da prati matematičke fomule". Čak i on ima problema sa njima. "Ovo je djelimično zbog toga što mi je teško da ih zapisujem, ali i zato što nemam intuitivni osjećaj za jednačine. Umjesto toga, ja razmišljam slikovito, i moja namjera u toj knjizi je bila da opišem te mentalne slike riječima, uz pomoć poznatih analogija i nekoliko dijagrama". Pouka: Ne morate da budete genije pa da znate da naučni žargon ubija moždane ćelije.

 4. Zabavljajte se

Hoking često zbija šale, a još češće su njegove opklade sa kolegama naučnicima, obično oko prirode crnih rupa. Jednom se, tako, kladio sa Džonom Preskilom sa Kalteka oko "informacionog paradoksa": Hoking je vjerovao da je informacija koju crna rupa proguta zauvijek sakrivena od ostatka univerzuma i da se nikada više neće pojaviti, čak i ako crna rupa nestane. Kasnije je shvatio da se neke informacije ipak vrate kada crna rupa nestane, ali ne na koristan način. Preskilu je poklonio bejzbol enciklopediju, i napisao da je "možda trebalo da mu dam samo pepeo". Zato se nasmijte - eto, i genijalni tipovi vole loše viceve.

 5. Uvijek tražite nešto pozitivno (čak i ako zakačite Lu Gerigovu bolest)

Hoking je dobio neurodegenerativno oboljenje po imenu amiotropska lateralna skleroza (ALS), ili Lu Gerigova bolest, kada mu je bilo svega dvadesetak godina. Polako ga je onemogućila da hoda, pokreće udove, čak i da govori. Ali, on kaže da mu sve to nije predstavljalo hendikep u naučnom radu. "Na neki način, to je bila i dobra stvar: nisam morao da predajem studentima, i nisam morao da sjedim na onim dosadnim komitetima. Mogao sam potpuno da se posvetim istraživanjima." Drugim riječima, Hokingu je život servirao limune, a on je napravio šampanjac...

Izvor: Nedeljnik