U našem regionu imamo fenomenalan primjer kako akademska zajednica potiče inovativnost. U Novom Sadu, uz podršku Fakulteta tehničkih nauka i drugih članica Univerziteta, formirano je 140 start-up (početne poslovne aktivnosti) i spin-off kompanija (poslovni poduhvati koje pokreću univerziteti) od strane studenata, uglavnom u IT sektoru - koje zapošljavaju mlade inženjere sa Univerziteta u Novom Sadu. 

Neke od tih 140 kompanija rade projekte za velike svjetske kompanije i rezultat cijele ideje je da je Novi Sad u međunarodnim okvirima postao poznat kao „softverska dolina“. Projektni timovi i pojedinci sa Univerziteta dobitnici su brojnih međunarodnih i nacionalnih priznanja za najbolje tehnološke inovacije.

Inače, relativno nov pojam - akademski/univerzitetski spin-off - predstavlja poslovni poduhvat koji pokreću sami univerziteti kako bi komercijalizovali rezultate naučnoistraživačkih projekata, tj. kako bi transformisali tehnološke inovacije ili investicije u proizvode koji mogu da zadovolje neke tržišne potrebe i budu profitabilni. Takvi subjekti mogu lakše ostvarivati saradnju sa ostalim domaćim i inostranim kompanijama. 

Po uzoru na ideju inkubatora za bebe, u svijetu inovacija postoji i koncept poslovnih inkubatora, osmišljen kao pomoć preduzetnicima u prve tri godine poslovanja - od osnivanja, pa nadalje. U inkubatorima, preduzetnici početnici dobijaju razne pogodnosti - počevši od popusta za iznajmljivanje prostora, jeftinije knjigovodstvene usluge i slično. Cilj inkubatora je da uzme nekog ko ima dobar poslovni model i pomogne mu da se razvije od ideje do početnog proizvoda. Inkubator Inovacionog centra u Banjaluci, već nekoliko godina unazad, drži svoja vrata otvorena za sve koji žele komercijalizovati svoju ideju. Takođe, ovaj koncept pomoći razvoja početnih poslovnih aktivnosti je prisutan već godinama unazad u cijelom svijetu.

Osim inkubatora, postoje i preduzetnički akceleratori. Na neki način, akceleratori su nastavak inkubatora. Oni pomažu onim preduzećima koja su izašla iz inkubatora (nakon tri godine) u daljem razvoju - stvaranjem veza i kontakata sa većim firmama i slično. 

Za finansiranje početnih poslonih aktivnosti postoje i sredstva koja nude takozvani poslovni anđeli i fondovi rizičnog kapitala. Radi se o bogatim pojedincima koje zanimaju perspektivne firme koje tek pronalaze svoje mjesto na tržištu. Za uzvrat, one imaju pravo nad dijelom vlasništva kompanije. Međutim, ovaj način finansiranja još uvijek nije zaživio kod nas. 

Ono što je nama “dostupno” za započinjanje realizacije neke naše ideje, su crowdfunding sredstva. Za razliku od “anđela”, ovdje se radi o finansiranju od strane velikog broja ljudi (fizička i pravna lica), odnosno prikupljanju relativno malog iznosa, uglavnom preko interneta. U ovom slučaju, iznosi mogu ići bukvalno od 5 dolara pa naviše, ali je jako bitno i smisliti dobar razlog zašto da baš izaberu vaš projekat/ideju za finansiranje. Postoje i razni modeli crowdfundinga - na bazi nagrade, donacija, zaduživanja, učešća u vlasništvu i slično. Interesantno je navesti i to da je svojevremeno i “Kip slobode” bio finansiran na sličan način kao preko crowdfundinga - samo umjesto preko interneta, putem jednog časopisa. 

Za dobijanje potrebnih finansijskih sredstava, jako je bitan i “pitch” - veoma kratka prezentacija vaše ideje ili način kako da impresionirate ulagače/investitore. Obično imate na raspolaganju tri minute, a nekada i manje. Jedna od vještina koja se u svoj ovoj priči traži je i da znate kako na najbolji mogući način “pitchovati” (kratko prezentovati u najboljem svjetlu) svoje startape, ideje, projekte. Ovo je svakako vještina koja će vam bili potrebna u budućnosti, ma šta god radili.

U posljednjih nekoliko godina, sve su popularniji i coworking prostori - zajednički radni prostor, za početnike, freelancere i sve ostale kojima treba fleksibilnija i jeftinija varijanta radnog prostora. Uz manje troškove poslovanja, dobijate priliku da budete okruženi drugim preduzetnicima, poslovnim ljudima, uz radno vrijeme koji sami sebi određujete. 

Inovativne ideje se mogu promovisati još na mnogo načina - počevši još od osnovaca i srednjoškolaca. Organizovanjem ljetnih škola, zatim takmičenja za najbolju poslovnu ideju i slično. Takođe, inicijativa može dolaziti na primjer i od strane samih studenata - u vidu organizovanja konferencija od strane studenata, sa gostujućim predavanjima uspješnih preduzetnika i slično.

O inovativnosti bi se, kao i o samom pojmu koji se odnosi na inovativnost, moglo pričati danima. Često mi kroz glavu prođe jedan savjet moga prijatelja, koji je svojevremeno rekao “dosta izučavanja, počni stvarati.” I zaista jeste tako. Možemo izabrati da svaki dan presipamo iz šupljeg u prazno priču “ne može, ne mogu, ne postoji ovo ili ono, kriv je taj i taj”. 

Čak ni svjetski poznate kompanije ne stoje u mjestu i ne dozvoljavaju da ih pregazi vrijeme. Njihova ulaganja u istraživanja i razvoj govore u prilog tome. Prema podacima FactSet Research Sistems Inc (multinacionalne kompanije za finansijske podatke i softver), za istraživanje i razvoj u 2016. godini, Amazon je izdvojio 16 milijardi američkih dolara, Microsoft 12,3, Apple 10, Facebook 5,9 i slično. i ovo nije samo slučaj sa stranim kompanijama – mnoge poznate domaće kompanije i kompanije iz regiona ulažu u razvoj start up-a i inovacije (kao što je, na primjer Podravka – koja je zajedno sa jednom start up kompanijom prošle godine radila na razvoju robota-kuhara).

Pokušajmo primjeniti svoja znanja u realnom vremenu (ili bar edukovati se). Nećemo imati drugog vremena osim ovog sada. Pratimo svjetske trendove, budimo u toku. Znanje je naša razvojna šansa, a ulaganje u razvoj je ključ uspjeha. 

Autor: Dušica Stevanović

#FrontalBlogChallenge

Povezane vijesti:

Pet koraka do "uspjeha"

Ko je kriv za korupciju u Bosni i Hercegovini?

#FrontalBlogChallenge Tweets