Rašković je istakao da su to samo neki od elemenata smjernica za izradu urbanističkog plana Banjaluke, koje su usaglašene prošle sedmice. 

"Banjaluka, sa svojih 200.000 stanovnika nije mali grad. To je mera koja stvara uslove da grad bude `živeželjan`, jer struka kaže da su gradovi do 500.000 stanovnika najudobniji za život", rekao je Rašković Srni. 

On je napomenuo da je tranzicija na Banjaluku, kao i na mnoge druge gradove u regionu, ostavila dubok trag, te da u budućnosti treba obratiti pažnju da ona ne izgubi svoj identitet i čovjekomjernost. 

"Posledice tranzicije sigurno da postoje. To je period `servisnog` urbanizma, koji se javlja usled slabljenja institucija Republike, te se više izlazi u susret privatnom nego javnom interesu i to je karakteristika celog regiona", rekao je Rašković. 

On smatra da u tome nema ništa čudno, te da je logično da se u doba krize u prvi plan stavi privatni interes, koji je i jedan od pokretača razvoja industrije. Potrebno je samo, dodao je Rašković, privatni uskladiti sa javnim interesom. 

"Kada pogledate uži i širi centar, Banjaluka je zaista koncipirana kao grad zelenila jer ima mnogo zelenih i slobodnih površina. Ima zanimljivu matricu koja potiče iz 19. veka u kojoj se smenjuju izgrađeni i neizgrađeni delovi i mislim da je pogrešno razmišljati kako je ovde došao neki `zli investitor` koji želi da uništi parkove gradeći zgrade, a istovremeno se boriti sa velikom nezaposlenošću", rekao je Rašković. 

Osim toga, dodao je on, treba imati na umu da se dešavaju prirodni događaji, koji sa sobom nose, kako pozitivne, tako i negativne promjene, a čovjek treba tome na najbolji način da se prilagodi. 

Rašković kaže da Banjaluka treba da se razvija tako da u budućnosti bude održiv, odnosno grad otporan na sve vidove materijalnih i nematerijalnih katastrofa. 

"To znači da Banjaluku treba razvijati da bude grad koji se temelji na cirkularnoj ekonomiji i ekonomiji znanja, kao i na mnogim drugim prednostima, tako da bude kapija zapadnog Balkana i regionalni centar", kaže Rašković. 

Sa druge strane, pojasnio je ovaj arhitekta, potrebno je uzeti u obzir klimu i klimatske promjene, koje su evidentne, te uraditi geološko i seizmičko mapiranje koje će pokazati gdje i kako graditi, da bi u budućnosti posljedice eventualnih elementarnih nepogoda bile što manje. 

Kada je riječ o divljoj gradnji, koja predstavlja jedan od velikih problema Banjaluke, Rašković kaže da je od tih, kako kaže, spontano nastalih naselja i zona, potrebno napraviti sekundarne centre, plasiranjem različitih javnih sadržaja u tim prostorima. 

"Ne može se sve ono što je nastalo van plana i pod inercijom života i određenog istorijskog trenutka, tek tako izbrisati, jer su to sada čitava naselja, koja nisu nastala bez razloga", rekao je Rašković. 

Prema njegovom mišljenju, jedna od tih zona je i naselje Lauš, za koje smatra da bi u budućnosti, kroz plansko osmišljavanje, moglo da bude razvijeno u prostor zanimljiv investitorima, koji će po planu da realizuju različite sadržaje. 

"Tu se čak može razviti ekskluzivno stanovanje, u zelenilu, sa niskom gradnjom, sportskim centima i drugim sadržajima", ocijenio je Rašković. 

On je napomenuo da je za to potrebno vrijeme, ali da Banjaluka svakako treba da postane policentričan grad, jer za to ima uslove. 

Kada je riječ o problemu u oblasti saobraćaja, Rašković je rekao da je potrebno posebnu pažnju, između ostalog, posvetiti stacionarnom saobraćaju, odnosno parkiranju. 

"U toku dana putnički automobil u proseku stoji parkiran 23 časa, što ukazuje na značaj ove vrste saobraćaja i rešavanja problema nedostatka kako nadzemnog, tako i podzemnog parking prostora", rekao je Rašković.