Istorijski ulazak žena u svijet politike bio je jako spor. 

Prva žena u svijetu koja se pojavila na političkoj sceni bila je Viktorija Vudhul, kandidovala se za predsjednika SAD 1872. godine i prva žena koja je govorila u Kongresu. Prva premijerka u istoriji bila je Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri Lanke od 1960. godine, a prva prdsjednica je bila Vigdis Finbogadotir, predsjednica Islanda od 1980. godine.

U novije vrijeme žene na Balkanu preuzimaju vodeću ulogu u politici, što istorijski gledano nije bio slučaj u ovoj konzervativnoj regiji. Situacija se polako mijenja na bolje, ali bez obzira na tu žensku političku revoluciju, predrasude na Balaknu i dalje postoje.

Mnogi danas smatraju da su žene lideri sposobnije i bolje prilagođene potrebama novog doba, diplomaciji i kompromisu. Žene su te koje pokušavaju da preuzmu i promjene stari način obavljanja poslova u balkanskim zemljama kojima su dominirali muškarci, što predstavlja signal da se tradicionalna pravila mijenjaju.

Zastupljenost žena u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom nivou, pa su tako u Savjetu ministara BiH koje čini 9 ministarstava  imenovane dvije žene, u Vladi Republike Srpske imenovana premijerka i 3 ministrice od 16 ministarstava, a u Federaciji BiH su imenovane 4 žene od 16 ministarstava.

Današnji položaj žena u politici na našim prostorima je najbolji u Albaniji, čiju Vladu čini 21 ministar od kojih je 11 žena. Za Albanijom slijedi Hrvatska 6/21, te Bugarska 5/21. 

Prva žena predsjednik na Balkanu koja je izabrana direktno na izborima jeste predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović koja je na toj funkciji od 2015. godine.

Broj ministara u Vladi Srbije je 22 a od toga je 5 žena. Prva žena premijer u istoriji Srbije je Ana Brnabić, izabrana na tu funkciju 2017. godine. 

Najugroženije su žene političari u Crnoj Gori, gdje Vladu čini ukupno 23 ministra od kojih su 4 žene, te Makedonija gdje je taj omjer 4/26.

Frontal
Danka Savić