Ova činjenica nije nepoznata, ali je žižu javnosti dospjela nakon afere u kojoj su u Fond za zašti životne sredine RS bez konkursa zaposlene supruga ministra rada, Milenka Savanovića, i kćerka ministra poljoprivrede, Steve Mirjanića.

- Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, Zakonom o republičkoj upravi nije definisan kao republički organ uprave, te s toga Agencija za državnu upravu nije nadležna za postupke popunjavanja upražnjenih radnih mesta u Fondu – navodi se u odgovoru Agencije za državnu upravu RS poslaniku, Adamu Šukalu, koji je protiv ministra Savanovića podnio prijavu Republičkoj komisiji za utvđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS.

Međutim, pomenuti Fond nije jedini. On je samo jedna od instutucija koja služi za partijskao zapošljavanje hiljada radnika mimo očiju javnosti. U većini njih vedri i oblači njihova uprava, a formalnu saglasnost na pravilnike o sistematizaciji radnih mesta daje Vlada. Gotovo da nema sednice Vlade na kojoj se to ne dešava, i uglavnom se radi o tihom povećanju broja radnih mesta.

- Riječ je o Fondu za zaštitu živtne sredine, Fond zdravstva, Fondu PIO, javnim preduzećima u kojima je država većinski vlasnik, javnim ustanovama, Narodnoj skupštini. Namjerno je tako napravljeno da bi se partijska vojska mogla zapošljavati. Formalno, radi se po zakonu, ali je suštinski riječ o zloupotrebama institucija. Predložićemo izmene zakona kako bi postala obaveza raspisivanja javnog konkursa u kompletnom javnom sektoru, bez obzira da li je riječ o državnim službenicima ili ne –rekao je Adam Šukalo za „EuroBlic“.

Portparolka Transparensi internešenela BiH, Ivana Korajlić, smatra da je inicijativa dobra i da je treba pokrenuti što prije, ali upozorava da nije dovoljno promijeniti jedan, nego desetine zakona i podzakonskih dokumenata koji definišu zapošljavanje.

- Ista situacija je i u FBiH. U saradnji sa Centrima civilnih inicijativa završavamo prijedlog uredbe za Vladu koja bi propisala obavezu svim ustanova i institucijama provođenje konkursa, tamo gdje to nije regulisano. Prvo je uvedena okvirna norma u Zakonu o radu, ali se kroz uredbe i ostale dokumente definišu uslovi za provođenje konkursa, sastavi komisija. Teško je BiH porediti s bilo kim zbog kompleksnosti strukture, različlitih oblika organizacije u javnom sektoru. Postoje institucije, ustanove, javna preduzeća – kaže Korajlićeva.

Izvor: EuroBlic