Banja Luka
Grad Banjaluka ponovo izgubio spor sa Milom Radišićem!
Grad Banjaluka ni žalbom pred Višim privrednim sudom nije uspio da poništi ugovor između firmi „Grand trade“ Mileta Radišića i „Niskogradnja“ Ljubomira Ćubića o kupoprodaji zemljišta vrijednog 5,5 miliona KM u banjalučkom naselju Obilićevo.
Konačnu riječ o ovom slučaju daće Vrhovni sud RS kojem je Pravobranilaštvo RS, kao zastupnik Grada, već uložilo reviziju, saznaje portal CAPITAL.
Viši
privredni sud u Banjaluci donio je 7. aprila presudu i odbacio žalbu Grada na
presudu Okružnog privrednog suda kojom je odbijena njihova tužba protiv „Grand
trade“ i „Niskogradnje“.
„Viši
privredni sud u Banjaluci je na sjednici vijeća održanoj 7. aprila donio
presudu kojom se žalba tužioca odbija i potvrđuje presuda Okružnog privrednog
suda“, potvrdili su u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci.
Istakli su i
da je 8. maja u sud stigao zahtjev reviziju koju je Pravobranilaštvo RS, kao
zakonski zastupnik Grada, podnio na odluku suda.
„Sud je
izjavljenu reviziju dostavio suprotnoj
strani radi davanja na odgovor, nakon čega će se cijeli spis dostaviti na dalji
postupak Vrhovnom sudu RS“, kazali su u ovom sudu.
Okružni
privredni sud u Banjaluci donio je 19. oktobra prošle godine presudu kojom je
odbacio tužbu Grada Banjaluka protiv firmi „Grand trade“ čiji je vlasnik Mile
Radišić i „Niskogradnja“ koja je u vlasništvu Ljubomira Ćubića.
Grad je
tužbom, koju je podnio još 2011. godine, tražio da se proglasi ništavim upis
prava raspolaganja nad gradskim građevinskim zemljištem u Obilićevu firmi
„Grand trade“, te da se poništi kupopodajni ugovor između Radišića i Ćubića,
odnosno ospori vlasništvo Ćubićeve firme nad zemljištem koje je Grad Banjaluka
2003. godine dodijelio na korišćenje Miletu Radišiću, a ovaj prodao Ćubiću.
Grad tvrdi
da „Grand trade“ nije ispoštovao uslove pod kojima mu je gradsko zemljište
dodijeljeno na korišćenje, što je i sud potvrdio. Međutim, sud je naveo da ni
Grad nije, u skladu sa zakonom, tražio da se Radišiću zbog toga oduzme pravo
korištenja zemljišta, prije stupanja na snagu novog Zakona o građevinskom
zemljištu iz 2006. godine.
Stoga, kako
je navedeno u presudi, gubitak prava korišćenja zemljišta nije nastupio po sili
zakona, jer „Grand trade“ nije ispoštovao rokove, već je Grad morao da podnese
zahtjev nadležnom organu kojim bi tražio da se Radišiću oduzme pravo korišćenja
i zemljiše vrati njima.
Nakon
stupanja na snagu novog Zakona o građevinskom zemljištu, Radišić je pravo
korištenja zemljišta pretvorio u pravo raspolaganja, a zatim je stupanjem na snagu
Zakona o stvarnim pravima, na osnovu ugovora o kupoprodaji, „Niskogradnja“
upisana kao vlasnik spornog zemljišta.
Sud je naveo
i da je Grad tek nakon što je to sve urađeno, zatražio od Geodetske uprave da
Radišiću oduzme pravo korištenja zemljišta što je RUGIP odbio, uz obrazloženje,
da je Grad propustio priliku da to uradi dok su postojali zakonski uslovi za
to, odnosno dok nije stupio na snagu novi Zakon o građevinskom zemljištu iz
2006. godine.
Sud dalje
navodi da je, na osnovu toga, Radišić mogao da proda sporno zemljište te da je
neosnovana tužba Grada protiv obje firme.
Pravobranilaštvo
RS – Sjedište zamjenika u Banjaluci je tražilo da im, u slučaju da izgube spor
sa „Grand trade“, laktaška „Niskogradnja“ isplati 642.684 KM za sporno
zemljište.
Međutim, sud
je i taj zahtjev odbacio uz obrazloženje da je ta firma platila „Grand trade“
kupoprodajnu cijenu za sporne nekretnine.
Sporna tri
dunuma zemlje u Obilićevu, koja su bila predmet spora, ključna su za početak
priče o izgradnji poslovne zgrade firme „Grand trade“ u centru Banjaluke, jer
su prodata za tačno onoliko novca koliko je Radišič trebao platiti Gradu Banjaluka
za 27 dunuma u centru grada.
Izvor: Capital.ba