– Iako, do današnjeg vremena, u stručnom arheološkom smislu nažalost nije sistematski i detaljno istraženo više od tri praistorijska lokaliteta s gradinama i gomilama na širem prostoru Hercegovine, današnji javno dostupni internet satelitski preglednici svima znatiželjnima omogućuju da kristalno jasno vide jednu neporecivu arheološku činjenicu, a to je da područje Hercegovine sadrži neizmjeran broj praistorisjkih tumulusa, te mnoštvo praistorijskih gradina, koji od strane struke doslovno nisu “ni dirnuti”, naveo je Glamuzina na svom blogu.

Kako tvrdi, u okviru svih takvih kamenih ostataka, ustvari drevnih kamenih građevina, posebno intrigiraju tzv. gradine, koje na brojnim hercegovačkim mjestima gdje se nalaze predstavljaju prave drevne gradove utvrđene kamenim zidinama, na drugima mjestima predstavljaju ostatke urušenih utvrda i stražarnica, dok na pojedinim lokacijama predstavljaju veća ili manja kamena utvrđenja tzv. pribježišta ili refugije gdje se lokalno praistorijsko stanovništvo sklanjalo u slučaju većih opasnosti.

– Ove svrhe prapovijesnih gradina su samo jedan mali djelić njihovih pravih svrha izgradnje, jer s druge pak strane mnoge gradine, pa i mnogi tumulusi, predstavljaju ni manje ni više već prave monumentalne građevine – neporecive ostatke drevnih hramova, svetišta, obrednih kamenih građevina, a na nekim mjestima predstavljaju čak i prave megalitske opservatorije ili drevne zvjezdarnice, tvrdi moststarski geolog.

Posebno ističe neočekivano otkriće prapovijesnog monumentalnog svetišta na brdu Glimač kod Neuma.

– Među brojnim takvim monumentalnim prapovijesnim objektima izgrađenim od velikih ili megalitskih kamenih blokova, posebno vrijedan arheološki lokalitet predstavlja jedna totalno nepoznata ‘gradina’ koja se nalazi u Neumskom zaleđu kod sela Gradac, tvrdi.

Glamuzina je zajedno s još par ljubitelja drevnih megalitskih lokaliteta na ovom području, detaljnijim terenskim obilaskom i površinskom prospekcijom “razotkrio činjenicu da ova gradina predstavlja drevno megalitsko svetište i ustvari jedan pravi drevni prapovijesni opservatorij stariji od 3.600 godina”.

Do ovog iznenađujućeg otkrića došao je, kako kaže, nakon višestrukih obilaazaka ovog lokaliteta tokom tri mjeseca ove godine.

 Glamuzina posebno opisuje bedeme na brdu Glimač.

 – Pregledom ovog bedema jasno se zapazilo kako je građen od relativno velikih do uistinu velikih megalitskih kamenih blokova, koji su na jednoj sekciji zida složeni tako da je na tom mjestu ostavljena kao nekakva šupljina ili komora na čijem je vrhu postavljen jedan ogromni megalitski blok. U ovu komoru unutar megalitskog bedema, čak se može ući i sagnuti poput slučaja kiklopskog zida na Daorsonu, samo što je ovaj kiklopski zid za razliku od Daorsonskog dosta “primitivnijeg” izgleda, no u okviru toga jako je bitno spomenuti naknadno spoznatu činjenicu, a to je da je ovaj kiklopski zid kod Neumskog Graca od onoga već općepoznatoga u Daorsonu stariji i više od 1.000 godina – tvrdi ovaj geolog.

 Što se tiče graditelja ovog megalita, Glamuzina tvrdi da se radi “pravoj izgubljenoj drevnoj civilizaciji starijeg brončanog doba o kojoj većina, pa ni struka, gotovo ništa ne zna”.

 – Naime, na tri različite tačke na istočnom horizontu na kojeg puca savršen pogled s ovog kamena s rupama, sunce izlazi tokom godine u najbitnijim događajima, pri čemu na poziciji azimuta od 33 stepena sjeverno od istoka izlazi na dan ljetnog solsticija, na poziciji od 33 stepena južno od istoka na dan zimskog solsticija, te tačno na poziciji istoka na dan proljetne i jesenje ravnodnevnice. A ovi događaji, vezani za ritualno praćenje solsticija i ekvinocija za tadašnjeg prapovijesnog ilirskog “prahercegovca” bili su od izuzetne važnosti radi poljoprivrede, sadnje raznog povrća i voća, radi stoke, obrade zemlje te raznih drugih životnih aktivnosti, napisao je na svom blogu.

Izvor: Avaz