Projekat uključuje sveobuhvatnu kampanju javnog informisanja i forume o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i različite informativno-edukativne događaje u deset odabranih opština širom zemlje. Deset foruma o poljoprivredi i ruralnom razvoju održano je u Travniku, Livnu, Prijedoru, Bihaću, Brčkom, Bijeljini, Banjoj Luci, Gradačcu, Doboju i Trebinju.

Portparol Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović za naš portal je izjavila da je svaki održani forum bio propraćen i poljoprivrednim sajmom na kojima su i domaći proizvođači predstavljali svoje proizvode.

“Svaki forum je popraćen manjim sajmom na kojem vodeći donatori predstavljaju svoje programe i inicijative za ruralni razvoj i poljoprivredu u BiH (Projekat USAID/Švedska "FARMA II", GIZ "ProLocal", UNDP BiH, Care Austria, HELP, OXFAM, UPIP Žepče, CRT Tuzla i ostali). Domaći proizvođači sjemena i hrane za životinje, kao i distributeri sredstava za zaštitu bilja, su takođe pozvani da predstave svoje proizvode. Istovremeno, lokalni tematski stručnjaci vode manje dijaloške sesije za poljoprivrednike koje zanimaju najnovije vijesti, dostignuća i potencijalna korištenja novih tehnologija u ruralnom razvoju i poljoprivredi, sezonskim aktivnostima i slično, u okviru svakog foruma”, istakla je Milović – Halilović. 

Slogan ovog projekta je "Naše oranice bez granice", a cilj da se proširi podrška poljoprivrednom i sektoru ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i da se poljoprivrednicima pruže savjeti i daju primjeri dobre prakse kako da budu konkurentniji, efikasniji i produktivniji na tržištu BiH, kao i na potencijalnom tržištu EU koje ima više od 500 miliona potrošača.

Portarolka Delegacije EU u BiH rekla je i da je Unija pružila snažnu finansijsku pomoć poljoprivrednom sektoru u BiH. 

“Evropska unija je pružila značajnu finansijsku podršku sektorima poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH, uključujući podršku veterinarskom, fitosanitarnom i sektoru za sigurnost hrane (do sada oko 26 miliona eura u okviru Programa IPA 2007-2013)”, kazala je ona i dodala da sektori poljoprivrede i ruralnog razvoja trenutno ne ispunjavaju uslove za finansijsku podršku iz IPA II zbog nepostojanja strategije za cijelu zemlju u poljoprivrednom i ruralnom sektoru, ali i da bi strategija otvorila vrata za više fondova i pomoći Evropske unije u procesu reformi. 

Strategija nije potrebna samo radi ispunjavanja uslova EU, već je jednako važna za poljoprivrednike kojima bi osigurala veće prihode, te pružila više mogućnosti za zapošljavanje i investicije. Pomoć iz IPA-e II će biti dostupna samo ako zemlja ove godine usvoji strategiju. Ako se propusti ova šansa, zemlja će morati čekati do 2021. godine kako bi bila razmatrana za pomoć EU u ovoj oblasti.

 Milović – Halilović tvrdi i da nije bilo nikakvih poteškoća pri implementaciji navedenog projekta. 

“Nije bilo poteškoća, čak naprotiv, mnogo toga smo saznali kroz ovaj projekat. Slušali smo poljoprivrednike, čuli njihove potrebe i zabrinutosti, kao i njihovu želju za više informacija o sveukupnom procesu EU integracija i njegovom uticaju na poljoprivredu, a sve sa ciljem da se pravovremeno radi na ispunjavanju standarda EU", zaključuje ona.

Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Lars Gunar Vigemark istakao je važnost i pogodnosti koje nudi evrointegracijski put jedne zemlje.  

“Oranice BiH zaista mogu biti bez granice, kao što glasi slogan našeg projekta. Domaći proizvođači treba da iskoriste sve pogodnosti koje članstvo u EU nudi. Ovdje smo da bismo direktno pričali s poljoprivrednicima o njihovoj situaciji i problemima sa kojima se susreću. Svjesni smo da je njihov položaj jako težak i da su tokim godine upravo ove kategorije ostale zanemarene”, naveo je Vigemark.

“Apsolutno ključna poruka za sve nivoe vlasti u BiH je da se usaglasi strategija u sektoru poljoprivrede, jer bez postojanja te strategije nema značajnije podrške uključujući i finansijsku podršku Evropske unije koja je na žalost, zbog izostanka strategije, bila ograničena. Veliki dio posla urađen je, ali se čeka politička volja, a s druge strane mislim da je potrebna bolja organizovanoist i udruživanje samih proizvođača, prvenstveno kako bi uspjeli i bili konkurentniji na tržištu, a s druge strane udruženim snagama oni bi bili ti koji bi zahtjevali usvajanje strategije poljoprivrede“, objasnio je Lars Gunar Vigemark.

Tokom realizacije projekta bilo je riječi o konkretnim primjerima iz oblasti poljoprivrede, analizirale su se glavne prepreke za poboljšanje stanja u poljoprivredi i načini za njihovo otklanjanje, te dale preporuke kako se blagovremeno pripremiti za pristupanje EU.

Britanski ambasador u BiH Edvard Ferguson kazao je da su forumi sjajna prilika da od proizvođača čuje sa kojim se izazovima i prilikama susreću poljoprivrednici.

“Poljoprivreda je izuzetno važan sektor za BiH, i ako su poljoprivredni proizvođači u dobroj situaciji, onda je i cijela zemlja dobro. Ne treba zaboraviti napredak koji je ostvaren u proteklim mjesecima, krenuvši od adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a zatim deblokade izvoza pojedinih bh. proizvoda na tržište EU. Jako puno posla je pred svima nama, moramo se još snažnije fokusirati na izvoz peradi i drugih proizvoda životinjskog porijekla. Usvajanje sveobuhvatne strategije u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja je važno da bi se deblokirala sredstva EU koja su na raspolaganju ovom sektoru, a koji će sa sobom povući dalje investicije”, naveo je ambasador Ferguson.

"Maćehinski odnos države spram poljoprivrede"

Maćehinski odnos države spram ove oblasti poljoprivrednici itekako osjećaju na svojim leđima, kaže Jozo Kovač, farmer iz Livna i predsjednik Udruženja u osnivanju porodičnih poljoprivrednih gazdinstava Županije 10, prenosi Radio Slobodna Evropa.

„Žalosno je što sva ta struka nas ne uvažava na način da shvati da smo mi ljudi s terena, koji proizvodimo, koji smo u kontaktu sa stvarnošću. Mi smo stvarni poljoprivredni proizvođači koji stvaraju rezultate na terenu, a rezultate nam koči politika, politička ekonomija i  pogrešni pristup selu.“

Autor: Stefan Blagić