Svi nivoi vlasti u BiH obavezali su se na razvijanje budžetskog procesa kako bi on postao efikasan instrument politike, a ovaj cilj definisan je još 2006. godine u Strategiji reforme javne uprave koju su usvojili svi nivoi vlasti. 

Brojni međunarodni projekti podrške u vrijednosti od 19 miliona KM su u posljednjih desetak godina pružali podršku u jačanju javnih finansija i u povećanju efikasnosti i efektivnosti upravljanja budžetom. 

Relevantnim izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH iz 2009. godine utvrđena je obaveza da se uz prijedlog budžeta dostavlja i informacija o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih izdataka. 

Uprkos navedenim reformskim opredjeljenjima, prema procjenama Svjetske banke iz 2014. godine naša zemlja ima najneefikasniju javnu upravu u Evropi. Naime, indeks efikasnosti javne uprave u BiH je 36,5 i najmanji je od svih evropskih zemalja. 

Bolji indeks od BiH imaju Moldavija i Ukrajina (40), Kosovo (43), Albanija (52), Srbija (58), Crna Gora (63) i Hrvatska (73). Najefikasniju javnu upravu imaju Švajcarska i Finska sa indeksom 99. 

"Navedeni indeks znači da javna uprava u BiH ima najmanju sposobnost da odgovori na zahtjeve i potrebe svojih građana", navode iz Kabineta za reviziju institucija BiH. 

U reviziji o temi Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH rezimirano je da se postupkom pripreme Budžeta institucija BiH ne postiže željeni pritisak na efikasnost i efektivnost budžetskih izdataka. 

"Proces pripreme budžeta nije pravovremen, nedovoljno je transparentan, a za realizaciju definisanih ciljeva, programa i pripadajućih budžetskih sredstva nisu uvijek utvrđene jasne odgovornosti", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH. 

Upozoravaju da budžet institucija BiH ne održava politike i programe Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH u cijelini, jer svi planski dokumenti ne sadrže jednoobrazno definisane ciljeve za odgovorne u institucijama BiH, odnosno definisani programi u planovima rada i u programskom budžetu nisu usaglašeni.

Izvor: Kilx