Odgovori na upitnik daju sveobuhvatan uvid u politički, pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU. Oni su najvažniji, ali ne i jedini izvor informacija kojima se Evropska komisija služi u pripremi mišljenja o zahtjevu za članstvo. Ključni dio ovog mišljenja je preporuka Savjetu Evropske unije da dodijeli status kandidata državi koja je podnijela zahtjev, što u slučaju prihvatanja preporuke, politički potvrđuje i Evropsko vijeće. Stoga je u pripremama odgovora na upitnik od presudne važnosti kvalitet.

Upitnik EU predstavlja sačinjavanje presjeka stanja ukupne legislative i svih pravnih elemenata u pravnom sistemu BiH u odnosu na legislativu i evropsku stečevinu pojedinačno iz svih oblasti.

Dakle, upitnik Unije koji će EU postaviti prema BiH jeste pojedinačno utvrđivanje obaveza državnih organa BiH da se, kroz postavljena pitanja i date odgovore, učini presjek postojećeg stanja legislative u BiH te uradi potrebna identifikacija koje pravne propise je potrebno usvojiti na različitim nivoima zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, kako bi se pojedinačno ta oblast – grana djelatnosti, harmonizovala sa propisima EU.

Predsjednik Komisije za evropske integracije i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Edin Mušić za naš portal je izjavio da je kroz odgovore na upitnik potrebno razgraničenje zakonskih i podzakonskih akata u skladu sa nadležnostima organa BiH, entiteta, Brčko distrikta, kantona i jedinica lokalne samouprave. 

„Posebno je kroz odgovore na upitnik (postavljena pitanja prema državnim institucijama BiH) potrebno jasno razgraničiti koji su zakonski i drugi propisi isključivo vezani za nivo BiH u skladu sa nadležnostima zakonodavnih i izvršnih organa BiH, a koje obaveze iz upitnika se izvršavaju na bazi usaglašavanja zakonskih i drugih propisa kroz zakonodavne i izvršne organe u podijeljenoj nadležnosti BiH i entiteta u BiH, i Distrikta Brčko, kao i identifikovanje onih zakonskih i drugih propisa koji se donose na nižim nivoima vlasti, i to kantona i lokalnih zajednica, u skladu sa prihvaćenim mehanizmom koordinacije poslova u BiH od državnog do lokalnog nivoa“, rekao je Mušić.

On ističe da ovlaštenja za realizaciju poslova iz postavljenog upitnika EU za BiH s jedne strane imaju po jednoj liniji zakonodavni organi BiH (Parlamentarna skupština BiH i parlamentarne institucije nižih nivoa vlasti), i sa druge strane izvršni organi vlasti u BiH.

„Ova ovlaštenja za realizaciju upitnika EU prema BiH realizovaće se kroz postojeće državne institucije, kao i kroz posebno formirana tijela za ove poslove u zakonodavnim i izvršnim organima BiH, a to su Komisija za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, Komisije za evropske integracije entiteta u BiH i Distrikta Brčko i tijela za evropske integracije kantona uz koordinacije lokalnih zajednica u BiH“, kazao je Mušić i dodao da su izvršni organi vlasti u BiH već formirali svoje komisije od nadležnih resora na različitim nivoima u BiH koje će biti okosnica sačinjavanja početnih aktivnosti za harmonizaciju propisa EU sa propisima BiH.

Mušić je zaključio da će navedena tijela imati obavezu da konkretno popunjavaju postavljena pitanja iz upitnika te da u finalnoj verziji takve odgovore i harmonizovana rješenja u zakonskim propisima u formi prijedloga dostave izvršnim organima – vladama u BiH na različitim nivoima i zakonodavnim tijelima – parlamentima u BiH.

Direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović izjavio je da će popunjavanje upitnika isključivo zavisiti od ustavnih nadležnosti različitih nivoa vlasti u zemlji. 

„Odgovore na upitnik pripremaće sve institucije u BiH u skladu sa ustavnim nadležnostima. Primjera radi, na pitanja o inspekcijskom nadzoru odgovore će pripremati inspekcijski organi, na pitanja o monetarnoj politici odgovaraće Centralna banka BiH, odgovore na pitanja u oblasti industrijske ili socijalne politike pripremaće ministarstva i tijela na svim nivoima vlasti nadležni za provođenje navedenih politika“, objašnjava Dilberović. 

On naglašava da je veoma bitno ispoštovati rok koji svaka zemlja dobije da popuni i uputi upitnik prema Evropskoj komisiji. 

„Prilikom uručivanja upitnika Evropska komisija će sugerisati rok za dostavu odgovora. Prema iskustvu država u regionu on je iznosio od 2 do 4,5 mjeseca. Takođe, nakon što BiH dostavi odgovore, Evropska komisija će ih analizirati i, s obzirom na slučajeve u susjednim državama, vjerovatno dostaviti i dodatna pitanja koja služe za pojašnjenja dostavljenih odgovora ili informisanje o novonastalim okolnostima“, kazao je direktor DEI-a. 

Posebno je pitanje koje je u procesu usaglašavanja koji organi i koji nivo vlasti u BiH ima ključnu ulogu da objedini i prihvati usaglašene odgovore BiH sa EU stečevinom kako bi se pravovremeno stiglo odgovoriti kroz predložene zakonske propise u BiH na pitanja iz upitnika EU za BiH.

Upitnik do 9. decembra?

Predsjednik Odbora za evrointegracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske Branislav Borenović izjavio je da očekuje da će komesar Han bh. vlastima uručiti upitnik 9. decembra tekuće godine. 

„Formalno, koliko je meni poznato, 9. decembra komesar Han će zvanično uručiti upitnik sa skoro 3500 pitanja iz različitih oblasti. Procjena je da bi proces davanja odgovora trajao 6 mjeseci, a nakon toga u skladu sa dostavljenim odgovorima biće, najmanje, nekoliko stotina dodatnih pitanja. Takva je bar praksa bila do sada u zemljama koje su prošli ovu fazu u procesu EU integrisanja“, tvrdi Borenović. 

On je istakao i da će RS imati veoma aktivnu ulogu u odgovaranju na pitanja iz upitnika, u skladu sa svojim nadležnostima. 

„Srpska će biti aktivno uključena u davanje odgovora u skladu sa svojim nadležnostima, što praktično znači, u najvećem obliku. Odgovori na upitnik će biti pravi test i za usvojeni mehanizam koordinacije i za institucije koje moraju kroz saradnju dati odgovore na brojnu grupu pitanja. Već se pojavljuje izazov vezano za rezultate popisa i biće interesantno vidjeti kako će taj izazov biti riješen“, dodaje Borenović.

Zanimljivosti vezane za pitanja

Kako piše N1, stepen obrazovanja građana i starost itekako su bitni Evropskoj uniji. 

Da li nas muči “bijela kuga”, koliko imamo sindikata, razlozli štrajkova. Uniju takođe zanima životinjsko stanje, odnosno koliko imamo krava muzara, nemuzara, junica, koliko imamo ovaca, pilića i drugih domaćih životinja. EU interesuje i sa koliko godina djeca kreću u školu i koliko moramo da imamo godina da bismo polagali vozački ispit. 

U upitniku ćemo takođe morati da objasnimo proces proizvodnje rakije, ali i vina, koliko ima registrovanih farmi, kakav je odnos prema životinjama u zoološkom vrtu, koliko godišnje proizvedemo ribe i koje vrste, koliko imamo brodova koji plove unutar BiH. 

EU zanima bezbjednost žičara na skijalištima, koliko vremena treba poštaru da dostavi pismo te na koji način se postaje babica pri porodu ili komandant broda, ko odobrava i ko štampa školske udžbenike i po kojim kriterijima. 

Moraćemo odgovoriti i na pitanja kako štitimo životinje, među kojima je svilena buba, da li je i u kojem slučaju zabranjeno skidanje krzna sa lisica u još mnoga druga pitanja. 

Iskustva Srbije

Predsjednik Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković uručio je 31. januara 2011. godine tadašnjem evropskom komesaru za proširenje Štefanu Fileu Odgovore na Upitnik Evropske komisije o kandidaturi Srbije za članstvo u Evropskoj uniji.

Odgovore su pripremile podgrupe Stručne grupe Koordinacionog tijela za proces pristupanja Evropskoj uniji i Kancelarija za evropske integracije. 

Odgovori na 2.483 pitanja, bili su razvrstani u šest aneksa i 33 poglavlja, urađeni su u rekordnom roku od 45 dana i oni su razvrstani u više od 37 tomova.

Upitnik, koji pokriva sve elemente budućih pregovora Srbije i EU o ulasku u Uniju, Evropska komisija je uručila Srbiji 24. novembra 2010. godine.

Odgovore Srbije na Upitnik EK možete preuzeti ovdje.

Iskustva Hrvatske

Dva mjeseca poslije podnošenja zahtjeva, Savjet Evropske unije donijelo je odluku o pokretanju postupka predviđenog članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji i pozvalo Evropsku komisiju da izradi mišljenje (avis) o zahtjevu Republike Hrvatske u Europskoj uniji. U skladu s uobičajenim postupkom, Komisija je u julu 2003. Hrvatskoj uputila Upitnik s 4560 pitanja iz različitih područja funkcionisanja države, privrede, institucija i slično, na koje je Hrvatska trebala odgovoriti u roku od tri mjeseca. Ti odgovori su podneseni u roku 9. oktobra iste godine, pa je Hrvatska u decembru 2003. i januaru 2004. od strane Evropske komisije dobila dodatnih 184 pitanja na koje je Vlada RH proslijedila odgovore.

Dana 20. aprila 2004. Republika Hrvatska je, na temelju odgovora na Upitnik, kao i na temelju drugih izvora, dobila pozitivno mišljenje o zahtjevu za članstvom.

Autori: S.B. i G.D.